Kontesa Nera bila je »vještica« Magda

Uz osobno pismo tadašnje carice Marije Terezije banu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije grofu Franji Nadasdyju, početkom lipnja 1758., zapovjeđeno je da se »najhitnije u Beč dovede vještica Herucina - Magda Logomer«. U tom pismu carica donosi jednu od najznačajnijih odluka prema kojoj će procesi protiv vještica u cijelom carstvu biti svedeni na najmanju moguću mjeru.
Vještica Herucina je, izmučena i iscrpljena, po dolasku u Beč smještena u kliniku i »predana na proučavanje glasovitom liječniku Van Swietenu«, inače profesoru s bečkoga Medicinskog fakulteta i osobi od najvećega povjerenja carice Terezije. Swietenu je dugo trebalo da Herucinu izliječi od posljedica tortura koje je preživjela pa je, u opširnom izvješću carici, oštro osudio barbarsko mučenje i iznio analizu »besmislica i gluposti sudova u Hrvatskoj«.
Caricu je zamolio za blagost. Herucina je potom puštena, a banu je upućeno pismo kojim se naređuje da se Herucini omogući »siguran put do kuće i miran boravak«.
Nakon ovog povijesnog događaja procesi protiv »copernica« i njihov progon u tadašnjoj Hrvatskoj jednostavno su odumrli, a da zapravo nikada i nisu bili formalno-pravno ukinuti . Upravo ovaj događaj inspirirao je novinarku i književnicu Mariju Jurić Zagorku za roman »Grička vještica«, gdje je lik Herucine djelomično prenesen na kontesu Neru Keglević.