Protestantizam je u Hrvatskoj već višestoljetna vjera

Svjestan sam da se protestantizam želi prikazati kao nešto strano i novo hrvatskom društvu, odnosno kao nova vjera, pa otuda vjerojatno i tvrdnja kako je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj nova, odnosno tri godine stara vjerska zajednica. Autor članka trebao bi znati da je protestantizam u Hrvatskoj prisutan od šesnaestoga stoljeća, odnosno već s prvim počecima reformacije u Europi. Prva je protestantska Sinoda održana u Tordincima na Duhove 1551. godine gdje i danas djeluje hrvatska protestantska reformirana župa

JASMIN MILIĆ

Pod naslovom »Hoće li Sanader sklopiti ugovor s tri godine starom vjerskom zajednicom«, Vjesnik je 6. prosinca 2003. objavio članak u kojem je dotaknut problem statusa reformiranih, odnosno reformatskih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
I taj je članak pokazatelj »nepismenosti« pojedinih novinara glede protestantizma u Hrvatskoj. Svjestan sam da se protestantizam želi prikazati kao nešto strano i novo hrvatskom društvu, odnosno kao nova vjera, pa otuda vjerojatno i tvrdnja kako je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj nova, odnosno tri godine stara vjerska zajednica.
Autor članka trebao bi znati da je protestantizam u Hrvatskoj prisutan od šesnaestoga stoljeća, odnosno već s prvim počecima reformacije u Europi. Prva je protestantska Sinoda održana u Tordincima na Duhove 1551. godine gdje i danas djeluje hrvatska protestantska reformirana župa, a već 1576. godine u Kneževim Vinogradima održana je prva kalvinska Sinoda.
Te su župe reformirane (reformatske, odnosno kalvinske) tradicije djelovale kontinuirano od vremena reformacije u različitim zemaljskim crkvama (denominacijama), a danas su organizirane u tri administrativno neovisne i samostalne crkve:
Reformatsku kršćansku crkvu Mađara u Hrvatskoj, Reformiranu kršćansku crkvu u Hrvatskoj i Protestantsku reformiranu kršćansku crkvu u Republici Hrvatskoj. Sve su te tri vjerske zajednice jednako povijesne i jednakopravne pred Ustavom i hrvatskim zakonima. Temelj povijesnosti upravo su crkvene općine/župe kao pravni subjekti.
No u tom članku pristrano se ističe samo jedna vjerska zajednica reformirane tradicije, i to Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj koja je prijavila svoje djelovanje tek 1999. godine Državnom zavodu za statistiku, jedinom tijelu kojem su se tada vjerske zajednice prijavljivale i od koga su dobivale matični broj.
Valja također znati da je gospodin Endre Langh tek u studenome 2002. godine zaređen, pod čudnovatim okolnostima, i za svećenika i za biskupa, a tom prigodom zaređeni su i svi svećenici njegove denominacije koji su se godinama predstavljali kao župnici.
Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj već je realizirala sklapanje Ugovora s Vladom Republike Hrvatske, no taj će se ugovor u najmanju ruku trebati preispitati u pogledu financijske pomoći s obzirom na to da su u ovoj vjerskoj zajednici pribrojeni i oni vjernici koji pripadaju Reformatskoj kršćanskoj crkvi Mađara u Hrvatskoj i Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi u Hrvatskoj.
U Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/2) nigdje nije definirano kako tradicionalne vjerske zajednice imaju prioritet kod sklapanja ugovora s vladom. Termin tradicionalne ili povijesne nigdje se ne spominje u Zakonu.
On omogućava ravnopravno svim vjerskim zajednicama da urede svoje odnose i putem ugovora s vladom. Do sada su i mnogo manje vjerske zajednice negoli je Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj sklopile ugovor s hrvatskom vladom, kao na primjer Kristove crkve, Crkva Božja i Savez Pentekostnih crkava koje su uistinu relativno nove i male vjerske zajednice, a što je dobar pokazatelj poštivanja vjerske različitosti u Hrvatskoj.
To što novi mandatar za Vladu Republike Hrvatske najavljuje potpisivanje ugovora s Reformatskom kršćanskom crkvom Mađara u Republici Hrvatskoj, a vjerujemo da će to isto učiniti i s ostalim registriranim vjerskim zajednicama, hvale je vrijedan demokratski potez u kojem se očituje poštovanje Ustava o ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
Budući da gospodin Janos Kettos obavlja na zakonit način službu biskupa Reformatske kršćanske crkve Mađara u Republici Hrvatskoj bilo bi umjesno da ga se u tom članku titulira kao biskupa, umjesto da mu se zločesto pripisuje osnivanje Reformatske kršćanske crkve Mađara u Republici Hrvatskoj.
Crkva se ne ustrojava na jednom čovjeku, nego najviše crkveno tijelo – Sinoda – donosi odluke o ustrojstvu imena i ostalim važnim stvarima za djelovanje Crkve, a ako se vratimo u stvarne početke reformiranoga, odnosno reformatskog kršćanstva na ovim prostorima, onda je gospodin Kettos veoma mlad da bi se mogao svrstati u pionire reformacijskog pokreta šesnaestoga stoljeća na ovim područjima.
Autor je magistar znanosti, senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.