Vjesnik d.d. /razno/Vjesnik70/

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje
Povratak na stranicu rubrike

Ponedjeljak, 5. travnja 2004.

Članak ispred Članak iza
Tekstualna, za ispis pogodna verzija

Slovenci se izjasnili protiv zakona o izbrisanima

LJUBLJANA, 4. travnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) – Čak 94,66 posto glasača izjasnilo se u nedjelju na referendumu u Sloveniji protiv tehničkog zakona o izbrisanima. Glasovalo je oko 30 posto upisanih birača, a ishod je obvezujući, pa slovenski Državni zbor sljedećih godinu dana neće moći potvrditi taj zakon, prihvaćen krajem prošle godine, niti o njemu raspisivati novi referendum.
»Na 3391 glasačkom mjestu otvorenom diljem Slovenije do 19 sati i zatvaranja birališta izašlo 30,77 posto od ukupno 1.620.000 tisuća birača s pravom glasa«, kazao je Vjesniku tajnik Republičkog izbornog povjerenstva Marko Golubič.
»Ovaj rezultat posve uvjerljivo govori da Vladin zakon nije dobar, te da će Državni zbor morati potražiti drugo rješenje. Ujedno, to je i izraz nepovjerenja birača i prema Vladi i prema ministru unutarnjih poslova Radi Bohincu, čiju ostavku tražimo«, rekao je za Vjesnik jedan od inicijatora referenduma, predsjednik Slovenskih demokrata Janez Janša.
U slovenskoj javnosti slab se odziv u prvim komentarima tumači kao bojkot, na koji su pozvale neke nevladine organizacije, a i čelni ljudi slovenske države, predsjednik Janez Drnovšek i premijer Anton Rop, te bivši predsjednik Milan Kučan, koji su, najavivši da neće glasovati, rekli da referendum zadire u temeljna ljudska prava i građanske slobode. Održavanju referenduma mirnim su se demonstracijama u središtu Ljubljane suprotstavili nevladini aktivisti udruge »Dosta«.
Odziv birača ipak je gotovo 10 posto veći od posljednjeg referenduma, kada se o radu trgovina nedjeljom izjasnilo nešto više od dvadeset posto birača. No, više je nego upola manji od prošlogodišnjeg izjašnjavanja o pristupanju Slovenije NATO-u i Europskoj uniji.
Za razliku od opozicijskih čelnika, na biralištima su se pojavili tek rijetki vladajući političari, primjerice predsjednik parlamenta Borut Pahor i ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc.

Milan Jelovac


Povratak na vrh stranice

Članak ispred Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje Članak iza