Rohatinski: Vanjski dug dosegnuo granicu izdržljivosti

Inozemni dug potkraj 2004. premašio je 30,2 milijarde dolara ili 80,5 posto BDP-a/ U 2005. ukupni hrvatski vanjski dug može porasti oko 1,5 milijardi eura

ZAGREB - Nakon što je inozemni dug krajem 2004. godine premašio 30,2 milijarde dolara (22,2 milijarde eura) ili 80,5 posto bruto domaćeg proizvoda, Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je kako je vanjski dug dosegnuo plafon koji se može tolerirati. Stoga je Savjet HNB-a u srijedu usvojio dodatne mjere protiv inozemnog zaduživanja, osobito banaka.
U HNB-u, međutim, ocjenjuju da te mjere ne bi trebale ograničiti gospodarski rast, niti bi trebale utjecati na porast kamatnih stopa na bankarskom tržištu gdje vlada velika konkurencija.
HNB je retroaktivno povećao stopu granične obvezne pričuve banaka s 24 na 30 posto, što znači da će ubuduće banke na svakih 100 eura novih inozemnih zaduženja beskamatno na račun HNB-a na neograničeni rok izdvojiti 30 eura. Banke će s te osnove uz postojećih 194 milijuna eura na računu HNB-a morati izdvojiti dodatnih 50 milijuna eura.
Istodobno je smanjena minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto, čime se oslobađa oko četiri milijarde kuna.
To će bankama omogućiti da udovolje potrebama države s obzirom da je Ministarstvo financija u dogovoru sa šest velikih hrvatskih banaka odustalo od za ožujak planirane emisije euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura.
Kako je u četvrtak objasnio guverner HNB-a Željko Rohatinski, time su poduzeti prvi koraci da se udio vanjskog duga u BDP-u dalje ne povećava, a nije isključeno da će u ožujku ili svibnju, pokaže li se to potrebnim, još povećati stopa granične obvezne rezerve banaka ili primijeniti neke druge mjere. Primjerice, već sada su u HNB-u razmatrali radikalnu mjeru podizanja granične pričuve na 55 posto, čime bi bankama inozemno zaduživanje prestalo biti profitabilno. No ta bi mjera dovela do porasta kamatnih stopa na nove, ali i na stare kredite ugovorene uz promjenjive kamatne stope, pa bi se to negativno odrazilo na korporativni sektor i stope gospodarskog rasta.
U 2004. je vanjski dug porastao 3,4 milijarde eura, a u HNB-u procjenjuju da u 2005. može porasti oko 1,5 milijardi eura. Naime, u Memorandumu o ekonomskoj politici za 2005. koji je izrađen, ali još nije potpisan, izraženo je čvrsto opredjeljenje da ne bi trebalo dopustiti daljnji rast udjela inozemnog duga u BDP-u, kazao je Rohatinski. Prvi čovjek središnje banke kazao je da će HNB nakon dvije godine poslovanja s gubitkom, 2004. godinu završiti s manjim dobitkom.

Darko Markušić