POLITIKA

ELEKTRONSKO IZDANJE

WWW ARHIVA

HDZ ostao središnjom narodnjačkom strankom, a SDP preuzeo vodstvo u oporbi

Reintegracija hrvatskog Podunavlja je događaj bez konkurencije u '98., dok su šest oporbenih stranaka, udružujući se isključivo na stavu protiv HDZ-a, pokazale da nisu spremne ponuditi artikulirane stranačke programe, kaže Drago Krpina / SDP je u protekloj godini konačno preuzeo primat među strankama, rekao je Davorko Vidović / Budiša: Godina '98. bila je godina produbljivanja gospodarske, socijalne i političke krize

Drago Krpina, glavni tajnik HDZ-a: »Odlazak stranih vojnih trupa iz hrvatskog Podunavlja i uspostava punog suvereniteta države Hrvatske na tom državnom teritoriju apsolutno je bez ikakve konkurencije najvažniji događaja u 1998. godini. Povijesna važnost toga događaja posebno dobiva na težini kada se ima na umu činjenica da su se na hrvatskom tlu stoljećima smjenjivale razne strane vojske - mađarske, austrijske, turske, francuske, talijanske, srpske. Od 1998. godine na hrvatskom državnom tlu samo je jedna, i to Hrvatska vojska.
Naravno da to ima i neprocjenjivu aktualnu važnost jer je uspostavom hrvatskog suvereniteta u hrvatskom Podunavlju stvorena temeljna pretpostavka za povratak svih hrvatskih prognanika i obnovu toga, od srpskih zločinačkih hordi, razorenog područja s Vukovarom u središtu kao vječnim simbolom snage hrvatskoga naroda, njegova otpora, prkosa i odanosti idealima slobode.
Uz taj događaj svakako posebno mjesto u ovoj godini zauzima drugi posjet Svetoga Oca Hrvatskoj i proglašenje blaženim kardinala Stepinca. Uzdižući kardinala Stepinca na čast oltara, Sveti je Otac iskazao poštovanje velikanu hrvatskoga duha i katoličke vjere kao simbolu otpora i komunističkom i fašističkom i nacističkom zlu. Beatifikacijom kardinala Stepinca Sveti Otac je iskazao poštovanje žrtvama svih totalitarizama, osobito komunističkog režima, a svojim je ponovnim dolaskom u Hrvatsku osnažio u hrvatskom narodu vjeru i etičnost koju je svjedočio kardinal Stepinac.
Od stranačkih događaja posebno bih istaknuo Četvrti opći sabor HDZ-a na kojem je očitovana odlučnost HDZ-a da ostane središnja narodnjačka stranka koja svoj program temelji na vrednotama kršćanskog socijalnog nauka.
Šest oporbenih stranaka, udružujući se isključivo na stavu protiv HDZ-a, pokazale su još jednom da nisu hrvatskim građanima spremne ponuditi svoje vlastite izvorne i artikulirane stranačke programe, kao alternativu programu HDZ-a. Takvim svojim političkim djelovanjem, koje je intonirano isključivo stavom PROTIV nekoga, a ne ZA nešto, pokazuju da nisu spremne konzekventno prihvatiti samu bit višestranačke demokracije. Njihova sklonost slušanju političkih savjeta, izvori kojih su izvan Hrvatske, koju su u ovoj godini obilno očitovali, samo potvrđuje izostanak njihova političkog samopouzdanja i vjere u političku zrelost hrvatskoga naroda i hrvatskih građana. U novoj godini želio bih više konstruktivnog natjecanja političkih stranaka u idejama i rješenjima za opće dobro hrvatske države i njezinih građana, a manje isključivog oporbenjaštva i negatorske retorike.
Davorko Vidović, potpredsjednik SDP-a: »Ako je 1998. bila i formalno i sadržajno godina završetka državotvornog razdoblja Hrvatske, kako zbog činjenice da je od 15. siječnja zemlja (gotovo) u cijelosti teritorijalno integrirana, tako i još više zbog činjenice da su hrvatski građani na dnevni red, kao jedinu pravu temu, stavili pitanja gospodarskog i socijalnog razvitka, onda će 1999. biti i godina traženja najboljih odgovora na ta pitanja. SDP je u protekloj godini konačno preuzeo primat među strankama po podršci među građanima, što pokazuju i rezultati ponovljenih izbora u nekim sredinama i ispitivanja javnoga mnijenja, pa je time preuzeo i dodatne odgovornosti za vjerodostojnost u istrajavanju na političkom programu na kojem je tu podršku i ostvario.
Stjepan Radić, potpredsjednik HSS-a: »Moram reći da je u 1998. dovršena potpuna integracija hrvatskog teritorija u hrvatsku državu te prema tome Hrvatska može funkcionirati normalno, jer do sada to nije mogla. Stranka i ja u '98. očekujemo što više pristaša, pobjedu na izborima i ispunjavanje dijela duga prema biračima u smislu ostvarenja svog programa. Pri tome mislim na pobjedu oporbe, jer mi nismo slaba karika u oporbenom lancu. Na izbore ćemo izaći s vlastitom listom, dok ćemo se o izbornim jedinicama dogovoriti s kolegama iz oporbe. Kao i do sada i dalje ćemo surađivati s oporbenom »šestoricom«. Kada govorim o vraćanju duga biračima dovoljno je pogledati što se događa sa selom. Bitna i egzistencijalna pitanja sela ostaju neriješena«.
Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a: »Završetak mandata UN-a u hrvatskom Podunavlju je ipak najvažniji pozitivan politički događaj u 1998. Na žalost, teško da bih mogao izdvojiti još nešto što bih mogao nazvati pozitivnim, jer je '98. bila godina produbljivanja gospodarske, socijalne i političke krize i povećanja izoliranosti Hrvatske. Zato je to godina koju treba što prije zaboraviti. Ono što bih posebno apostrofirao kao negativno su afere koje su potresale naš politički život i na neki način pokazale kolika je kriza društvenog morala u Hrvatskoj. Želio bih vjerovati da ćemo u idućem razdoblju ipak ići naprijed. Moram ipak reći da je bilo i važnih drugih pozitivnih događaja - posjet Svetog Oca i naši športski uspjesi - naše treće mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu«.
Božo Kovačević, glasnogovornik LS-a: »Godina '98. je započela vrlo važnim događajem za Hrvatsku - dovršenjem mirne reintegracije Podunavlja, i to je nešto čime se Hrvatska i svi njezini građani mogu ponositi. Što se tiče drugih obilježja '98., može se reći da je ta godina bila teška za građane Hrvatske s obzirom na porast broja nezaposlenih. U tom pogledu mislim da se vlasti nisu ponijele kako treba i nisu poduzele sve što treba da bi se taj problem počeo rješavati. Treće obilježje ove godine jest porast interesa javnosti za razvoj demokracije. Osobito važan aspekt tog pokušaja jest inzistiranje na utvrđivanju zakonitosti rada tajnih službi. Četvrto obilježje jest urušavanje načina vladanja uspostavljenog ponajprije za vrijeme rata, a glavni pokazatelji toga su ostavke triju istaknutih HDZ-ovaca Hrvoja Šarinića, dr. Franje Gregurića i dr. Andrije Hebranga«.
Radimir Čačić, predsjednik HNS-a: »Godinu 1998. obilježilo je potpuno razotkrivanje bankrotirane politike stranke na vlasti u gospodarskom, pravnom i svakom drugom pogledu s jedne strane, a s druge formiranje snažne oporbene grupacije koja daje poruku i nadu hrvatskom biraču da postoji alternativa. Godina '98. donijela je dramatičan preokret u raspoloženju biračkog tijela u smjeru uvjerljive prevage oporbenih stranaka i svođenja stranke na vlasti na manje od 20 posto. Razotkriveno je nekoliko vrlo važnih afera u samom vrhu vlasti uključujući samog Predsjednika države i njegove najbliže suradnike - Dubrovačka banka, Glumina, Komercijalna, Županjska, Gradska banka Osijek...
Miroslav Rožić, pročelnik za promidžbu HSP-a: »U Novoj Godini očekuju nas vrlo važni izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Mnoge političke stranke puno očekuju od tih izbora, a mi u HSP uvjereni smo kako će se u sljedećoj godini pokazati da je hrvatski narod sit 'mlake' vanjske i unutarnje politike koja samo generira nezadovoljstvo u državi te slabi položaj i utjecaj Hrvatske u međunarodnim odnosima. Hrvatski je narod ponosan i osjetljiv na poštenje, i svaka politika potcjenjivanja, stvaranja afera i pokušaja 'kupovanja staklenim perlama i drangulijama' je politika kratkog daha. Zato će se u 1999. godini i pokazati i nastaviti snagu i jačanje HSP-a kao tradicionalne, konzervativne stranke dosljedne politike i odlučnih ljudi. Hrvatski narod zna da bez reda i rada nema blagostanja«.
Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a: »Najvažniji događaji koji su obilježili '98. godinu su prije svega - velike zagrebačke demonstracije koje su se zbile 20. veljače i, usuđujem se reći, govor predsjednika Tuđmana iz prosinca ove godine prilikom otvaranja Ratne škole o mogućnosti 'konflikta' sa snagama SFOR-a i nagovještaj preispitivanja suradnje s Haaškim sudom. Još jedan bitan događaj bih apostrofirao - početak suđenja Dinku Šakiću i to na žalost ne zbog genocida nego ratnog zločina, te sve ono vezano uz usvajanje proračuna za '99. godinu. Tu je i odluka Ustavnog suda o usklađivanju mirovina iz svibnja '95. godine nakon čega Sabor nije pristao na usklađivanje istih čime je zadržao krajnje neizvjesnu poziciju gotovo 950.000 hrvatskih građana. Posebno treba apostrofirati velebni uspjeh naše nogometne reprezentacije na SP-u, a naravno, i nastanak oporbene 'šestorice'«.
Milan Đukić, SNS: »Što se tiče Srpske narodne stranke i njene uloge u parlamentarnom životu u 1998. godini, postigli smo određene rezultate djelujući demokratski kroz institucije sustava i zadovoljan sam. Naš vidan rezultat svakako se ogleda kroz prinos procesu ne samo mirne integracije, nego povratka raseljenih osoba. U svakom slučaju, drago nam je da su ono o čemu smo progovarali nekoliko godina danas shvatili građani Republike Hrvatske, pa i neke oporbene stranke koje su prvi put na tragu kvalitetno predstaviti svoje ciljeve i interesei.
Marko Veselica, predsjednik HKDU-a: »Hrvatskoj su potrebni veliki i temeljiti preokreti o kojima će ovisiti budućnost naše zemlje. Gospodarska politika treba pronaći uzore u poslijeratnoj Njemačkoj i Japanu, ili pak slijediti model Irske, a sve u cilju konačne pobjede pravednosti i općeg dobra«, rekao je, zamjerajući vlasti nedovoljni stupanj socijalne sigurnosti, nisku zaposlenost, lošu materijalnu situaciju u kojoj se nalazi umirovljenici i nedostatak razvojne strategije, bez koje se ne može očekivati poboljšanje gospodarske situacije.
Predsjednik HČSP-a Ivan Gabelica, smatra da je najveći događaj za Hrvatsku u 1998. godini mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja: »Posebno bih istaknuo zadovljstvo što je cijeli proces završio bez prolijevanja krvi. Međutim, Hrvatska nije bila pošteđena određenih pritisaka iz inozemstva, protiveći se bilo čijem neovlaštenom arbitriranju i miješanju u unutarnjo političke probleme Hrvatske. To se posebno odnosi na politiku SAD-a prema našoj zemlji, i u tom smislu podržavamo politiku Predsjednika, smatrajući da vlast treba biti još energičnija u odbacivanju pritisaka na Hrvatsku«, rekao je i dodao da se na sudu u Den Haagu sudi isključivo Hrvatima, što je najveći neuspjeh hrvatske politike u prošloj godini.
(Goran Borković, Nada Dmitrović, Goranka Jureško, Marija Pulić, Dean Sinovčić)

ICTY poslao zahtjev za izručenje Tute i Štele

ZAGREB, 30. prosinca - Haaški sud u srijedu je potvrdio da je hrvatskoj Vladi proslijeđena optužnica i zahtjev za izručenje Mladena Naletilića i Vinka Martinovića. »Koliko je meni poznato, hrvatskom veleposlanstvu u Haagu prošlog je tjedna proslijeđena optužnica«, potvrdio je u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornik Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu Jim Landale. ICTY je prošlog ponedjeljka optužio Mladena Naletilića Tutu (52) i Vinka Martinovića Štelu (35) za etničko čišćenje na područjima pod nadzorom HVO-a tijekom 1993. godine. Optužnica, po načelu individualne i zapovjedne odgovornosti, tereti ih za niz zločina: progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, protuzakonita djela neljudskog ponašanja i namjernog ubijanja, mučenje i namjerno uzrokovanje velikih patnji te nasilno preseljenje te uništavanje i pljačku imovine. Uz optužnicu protiv Naletilića i Martinovića, proslijeđen je i zahtjev za njihovo izručenje, dodao je Landale.
Upitan je li do Haaškog suda stigao odgovor hrvatske Vlade na zahtjeve za izručenje, Landale je odgovorio: »Nije mi poznato da je stigao ikakav odgovor«.
Predstojnica Ureda hrvatske Vlade za suradnju s Hsaškim sudom Snježana Bagić za Vjesnik je bila izjavila da je, u skladu s Ustavnim zakonom o suradnji s ICTY-jem, potrebno u Republici Hrvatskoj pokrenuti postupak o zahtjevu za izručenjem pred nadležnim županijskim sudom. »Nadležan je županijski sud na čijem području osoba, čija se predaja traži, ima prebivalište, a ako nema prebivalište na području Hrvatske, ili ako za to postoje drugi važni razlozi, Vrhovni sud Republike Hrvatske će, na zahtjev hrvatske Vlade, donijeti odluku o mjesno nadležnom županijskom sudu. Pritom je za očekivati da će Vrhovni sud voditi računa o činjenici da se osobe nalaze u pritvoru Županijskog suda u Zagrebu«, ističe Snježana Bagić.
U Hrvatskoj se protiv Naletilića vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu, a on je u pritvoru. Martinovića su hrvatski pravosudni organi, zbog ubojstva iz koristoljublja, ovog mjeseca osudili na osam godina zatvora. (Hina)

Tko će umjesto Radića na čelo Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama?

ZAGREB, 30. prosinca - Potpredsjednika Vlade i ministra obnove i razvitka dr. Juru Radića, predsjednik Tuđman će vjerojatno ovih dana razriješiti dužnosti predsjednika Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama na njegov osobni zahtjev.
Iako se kao njegov nasljednik u medijima spominje dr. Nedjeljko Mihanović, Predsjednikov savjetnik za etiku i moral, od samoga Mihanovića nismo uspjeli dobiti izjavu o tome. Međutim, kako doznajemo, Mihanović o tome nije službeno izviješten, niti mu je bilo što rečeno, a s njegovim se imenom na toj funkciji, navodno, samo špekulira. Iako je na istu temu bilo mnogo upita iz raznih medija proteklih dana, dr. Mihanović, potvrđeno nam je u njegovu uredu, nikome nije dao izjavu, što naravno ne znači da će od izjava bježati bude li imenovan na čelno mjesto Povjerenstva.
Zasad je, dakle, jedino sigurno da s te funkcije odlazi dr. Jure Radić. Njegovi su razlozi uglavnom poznati javnosti, a on sam je svoj odlazak prvi put najavio u razgovoru za Vjesnik, prigodom posjeta Svetoga Oca Hrvatskoj. Svoje je razloge već tada obrazložio, rekavši kako mu je čast što je za oba Papina posjeta bio na čelu Državnog odbora za doček. Za svojeg je osmogodišnjeg mandata bio glavni pregovarač u razgovorima s Katoličkom crkvom i u njegovo su vrijeme potpisana čak četiri ugovora, među kojima je i tzv. Četvrti ugovor, kojim se država obvezuje na povrat crkvene imovine, oduzete u bivšem komunističkom sustavu.
Vladin potpredsjednik drži da nakon svega spomenutog, a uspješno odrađenog, jednu od svojih mnogobrojnih funkcija može prepustiti nekom drugom. Komu, odlučit će Predsjednik možda već ovih dana. A Radićeva nasljednika, mora se priznati, čekaju nimalo laki zadatci, poput zakona o odnosima s vjerskim zajednicama i uređenja odnosa s drugim vjerskim zajednicama, a po uzoru na nedavni ugovor s Katoličkom crkvom. (M.R.)

HDZ-u nije u interesu bipolarizacija političke scene, već višestranačje

Prema relevantnim istraživanjima, HDZ bi dobio oko 37 posto glasova / Među strankama u Hrvatskoj prevladavao je sindrom neprijateljstva / Hrvati u dijaspori i dalje drže da trebaju imati 12 saborskih zastupnika / Još se ne zna tko će biti na čelu HDZ-ova izbornog stožera / Potrebna saborska rasprava o suradnji Hrvatske sa Sudom u Haagu / Markica Rebić nije bio američki obavještajac

ZAGREB, 30. prosinca - Odnos između hrvatskih političkih stranaka važan je za razvoj demokracije u Hrvatskoj. Vjerujem da oni u sljedećoj godini neće biti neprijateljski već će se oni dijalogom, uspješno oblikovati. HDZ-u nije u interesu bipolarizacija hrvatske političke scene već razvoj višestranačja, ustvrdio je potpredsjednik HDZ-a dr. Ivić Pašalić, na tiskovnoj konferenciji stranke u srijedu, kojoj su bili nazočni i glasnogovornik Ivica Ropuš te tajnik za iseljeništvo za europske zemlje dr. Bruno Uroić.
Pašalić je dodao da je dosad među strankama u Hrvatskoj prevladavao sindrom neprijateljstva jednako kao i u odnosima između političara. »Ni mi u HDZ-u nismo nevini, ali ključnu energiju tom pravcu na hrvatskoj političkoj sceni dali su oporbeni čelnici koji su nastupali u bloku protiv vladajuće stranke neovisno o svojim programskim razlikama, pridonoseći bipolarizaciji političke scene. Najviše time dobiva SDP, čija popularnost raste na račun njegovih ostalih partnera. O tome svjedoče i podatci po kojima je SDP 1993. godine dobio 4,05 posto glasova biračkog tijela, a HSLS i HSS 38 posto. Već 1997. SDP dobiva 16 posto glasova, a ostale dvije stranke padaju, dok se HDZ-ovo biračko tijelo bitno ne mijenja. Najnovija zbivanja govore da se situacija mijenja, pa je tako između vladajuće i oporbenih stranaka usuglašeno osnivanje višestranačkog povjerenstva za izmjenu izbornog zakona, a trebalo bi predložiti i izradu kodeksa na kojem bi se temeljila buduća izborna utrka«, rekao je.
Govoreći o razmišljanju Hrvata u inozemstvu o promjeni izbornih zakona, Uroić je istaknuo da oni i dalje drže da u Saboru i dalje trebaju imati 12 zastupnika. Na novinarski upit da komentira, navodnih, samo17 posto glasova birača koje bi HDZ dobio prema nekim istraživanjima, Ropuš je naglasio da i HDZ radi ozbiljna istraživanja popularnosti po kojima bi sada dobili oko 37 posto glasova.
Ropuš je, između ostaloga, kazao da Branimir Glavaš nije podnio ni jednom stranačkom tijelu svoju ostavku na mjesto predsjednika Županijskog odbora HDZ-a. Glede izjave Ante Nobila, po kojoj bi ograničavanje suradnje Hrvatske sa Sudom u Haagu rezultiralo sankcijama, Pašalić je istaknuo da ne zna od kuda Nobilu takve informacije, dodavši da je saborska rasprava o toj temi nužna, s obzirom da se na tom sudu u posljednje vrijeme isključivo sudi Hrvatima, ali ne i za zločine učinjene nad Hrvatima tijekom velikosrpske agresije. Na upit tko će biti šef HDZ-ova izbornog stožera, Pašalić je rekao da je o tome prerano govoriti jer ima desetak ljudi koji konkuriraju za to mjesto. Odbio je i navode bivšeg veleposlanika SAD-a Petera Galbraitha, po kojima je Markica Rebić bio obavještajac SAD-a u Hrvatskoj, ustvrdivši da je to neistina i provokacija u stilu Galbraithovih predimenzioniranja zbivanja na ovim prostorima.

Goranka Jureško

Amerikanci pokreću program zaštite djece od nasilja, a Hrvatska ga već ima

Sve je više američke djece, svake godine sve mlađe, izloženo nasilju u obitelji, školi i na ulici. Zato je u Sjedinjenim Američkim Državama u utorak pokrenuta nacionalna akcija zaštite djece od nasilja. Govoreći tim povodom, američki predsjednik Bill Clinton rekao je da se diljem SAD-a svake godine milijuni djevojčica i dječaka mlađih od 14 godina suoče s nasiljem, bilo kao neposredne žrtve ili očevici. Prema podacima američkih službi za socijalnu skrb, za dijete izloženo nasilju udvostručuje se opasnost da će se i samo sukobiti sa zakonom, bilo kao maloljetnik ili kasnije u životu.
Sveamerička akcija zaštite djece od nasilja usmjerit će se, prije svega, na strože kažnjavanje nasilnika. Već dosad su doneseni zakoni kojima se zabranjuje donošenje oružja u škole, zbog čega je tijekom prošle godine iz škola izbačeno oko šest tisuća malih amerikanaca. Radi se i na izvanškolskim programima kako bi se djecu maknulo s ulica gdje su najizloženija nasilju. Za 12 najugroženijih američkih gradova osigurat federalnog bi proračuna trebalo biti izdvojeno oko 10 milijuna dolara za pomoć djeci žrtvama nasilja, a istodobno će krenuti i program izobrazbe policajaca i socijalnih radnika za rad s takvom djecom. U lipnju iduće godine američko Ministarstvo pravosuđa u suradnji s nizom vladinih i nevladinih tijela i udruga organizirat će nacionalnu konferenciju o djeci izloženoj nasilju.
Zanimljivo je da je Hrvatska vezano uz zaštitu djece od nasilja oko godinu dana ispred Amerike, barem kad je riječ o zakonodavnoj proceduri i prihvaćenom shvaćanju da na nasilje treba odgovoriti prevencijom. U Hrvatskoj se, naime, već dugo govori o tome da se nasilje »uči u obitelji«, odnosno prenosi kao generacijsko naslijeđe, te da u slučajevima otkrivenoga nasilja nije potrebna samo pomoć žrtvama nego i liječenje nasilnika.
Nakon potpisivanja i usvajanja Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih naroda, Hrvatska je osnovala Nacionalno povjerenstvo za zaštitu prava djece koje je dosad, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalne skrbi, organiziralo nekoliko savjetovanja stručnjaka. Dio temeljnih dječjih prava iz Konvencije je nakon razrade ušao i u novi Obiteljski zakon, prema kojemu su svi obvezni prijaviti zlostavljanje djeteta i pomoći djetetu u zaštiti. Zakon predviđa i mogućnost da roditelj nasilnik bude izdvojen iz obitelji, odnosno da mu u krajnjemu slučaju bude oduzeto roditeljsko pravo. Obiteljskim su zakonom djeca zaštićena i od ulice kroz obvezu roditelja da im zabrane izslaske u noćnim satima bez njihova nadzora. U korist zaštite djece od nasilja u Hrvatskoj je izmijenjen i Kazneni zakon, kojim je bitno »zaoštren« odnos prema nasilnicima u obitelji.
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi otvorena je mogućnost da humanitarne ili vjerske udruge otvaraju skloništa za žrtve nasilja (Hrvatska zasad ima samo dvije kuće u koje se žrtve nasilja mogu skloniti), a država se obvezala pomagati njihov rad.
Stručnjaci u Hrvatskoj na nedavnom su savjetovanju zdravstvenih i socijalnih radnika, djelatnika u policiji, pravnika, te predstavnika nevladinih udruga koje su u bitkama protiv nasilja, valja priznati, ipak najaktivnije, istakli kako će jedan od prioriteta biti organizacija sustavnog zajedničkog djelovanja u zaštiti djece. Prvi korak prema tome, s obzirom na dosadašnja iskustva, odnosno činjenicu da čak i liječnici primarne zdravstvene zaštite često ne prepoznaju djecu koja trpe nasilje, trebala bi biti - edukacija stručnjaka. Prema podacima MUP-a, u posljednje tri godine bitno se povećao broj prijavljenih slučajeva obiteljskoga nasilja, iako još vrijedi tvrdnja da na »svjetlo dana« izbije tek svaki šesti ili sedmi obiteljski nasilnik. (M. M.)

Porges: Škegrin proračunski optimizam nije potkrijepljen konkretnim pokazateljima

Odlazi li ministar gospodarstva Nenad Porges iz Vlade, kao što se to dalo iščitati između redova u njegovu posljednjem javnom istupu? Je li to jedan od onih ministarskih odlazaka o kojima se u posljednje vrijeme »šuškalo« u Banskim dvorima, gdje nepotvrđene priče govore o velikim smjenama u Vladi, tvrdeći da će čak četiri-pet ministara otići sa svoje dužnosti?
No, s ministrom Porgesom stvari, ipak, stoje drukčije. Da će možda zaista iskočiti iz »Matešina vlaka«, dao je naslutiti on sam nakon jedne sjednice Vlade, izražavajući otvoreno neslaganje s prijedlogom proračuna za 1999. godinu. Na Vladinim je sjednicama posljednjih mjeseci gotovo redovito polemizirao sa svojim kolegama, najčešće s ministrom financija Škegrom, ali i s premijerom Matešom. No, Porges još uvijek ne želi izravno odgovoriti na učestala nagađanja o odlasku iz ministarskog stolca.
• Dakle, odlazite li ili ne? Možete li to potvrditi ili demantirati?
- Nemam što dodati onome što sam već izjavio u intervjuu Jutarnjem listu. Hoću li otići ili ne, ovisi prije svega o Predsjedniku Republike i premijeru, a ja o tome ne želim polemizirati putem novina. Ali, također sam i rekao da »bez violine ne znam svirati«.
l Poznato je i da ste odmah nakon donošenja prvoga prijedloga državnog proračuna za 1999. godinu izrazili svoje neslaganje s njim?
- Da, dok sam ministar gospodarstva ja ću se pridržavati proračuna, no ostao sam dosljedan svojem stavu i sumnjičav sam prema ostvarenju cjelokupnog proračuna, odnosno, prema planiranim realnim stopama rasta bruto domaćega proizvoda.
• No, ministar Škegro je veliki optimist u vezi s proračunom za iduću godinu, ali i što se financijskih kretanja u Hrvatskoj općenito tiče...
- To je dobro što je Škegro optimist, ali to nije potkrijepljeno ni stimulacijama rasta BDP-a, ni statistikama Hrvatske narodne banke, a niti statistikama međunarodnih financijskih institucijama koje procjenjuju Hrvatsku. Treba jačati financijsku disciplinu, ali proračun se puni samo dinamikom rasta BDP-a. Proračun je točno za 9,9 posto veći od ovogodišnjeg proračuna, a mi i dalje govorimo o rasterećenjima, novoj razvojnoj paradigmi...U idućoj godini moramo krenuti u ubrzane integracije, napustiti potrošačko-uvozne orijentacije, ojačati investicije, privući inozemni kapital, biti konkurentni, omogućiti zapošljavanje.
• Dolazimo do onoga na čemu Vi stalno inzistirate, a to je da se Hrvatska orijentira na proizvodnju i izvoz, za razliku od dosadašnjeg »pravila« potrošnje i uvoza?
- Točno. Zar postoji drugi izlaz? Ne želim biti lažno skroman, ali otkad sam ministar gospodarstva, mislim da sam, zajedno sa svojim suradnicima, dinamizirao postupak pristupa Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), postavio neke rokove, i učinit ću sve da Hrvatska uđe u tu organizaciju. Jer, ako propustimo ovaj vlak, onda Hrvatska neće moći zaključiti ni presudne ugovore o slobodnoj trgovini s nama ključnim zemljama CEFTA-e: Mađarskom, Poljskom, Slovačkom i Češkom, a time ćemo biti atraktivni za inozemna ulaganja. Također ću sve učiniti da Hrvatska uđe u CEFTA-u.
• Na što bi se Hrvatska trebala najviše usredotočiti u prvom polugodištu iduće godine, za kojega je i guverner Škreb izjavio da će biti teško?
- Na vanjsko-gospodarskom planu to treba biti pristup WTO-u, a na unutarnjem je to stabilizacija najvećih problema, poput rješavanja neplaćanja, ili, kako se to popularno zove nelikvidnosti, do sanacije bankarskog sustava.

Andrea Latinović

Tko stoji iza ultimatuma Erotelu?

MOSTAR, 30. prosinca - Direktor mostarske tvrtke Erotel Branko Čolak i Jozo Ćurić, stručnjak za pregovore s predstavnicima Neovisnog povjerenstva za medije (IMC) i RTV-a BiH, potvrdili su u srijedu u izjavi za »Vjesnik« da već pola godine traju pregovori između Erotela i IMC-a, kao i pregovori s RTV-om BiH u rekonstrukciji, pri čemu ni na jednom sastanku nijedan predstavnik međunarodne zajednice nije osporio pravo Hrvatima u BiH da imaju televiziju i radio na hrvatskom književnom jeziku, ali da nizom postupaka IMC otežava realizaciju tih programa.
Iako je bio postignut dogovor između zainteresiranih strana da se ne daju nikakve izjave za javnost tijekom pregovora, odluka Nezavisnog povjerenstva za medije, kojom se od Erotela ultimativno traži da sâm isključi reemitiranje programa HRT-a u BiH i prije nego što je proveden postupak za izdavanje dozvola za rad, ne ostavlja prostora šutnji, drže Čolak i Ćurić.
Potrebno je svakako hrvatskom narodu u BiH do u detalje razjasniti o čemu je riječ, posebice u kontekstu političkih posljedica, odnosno opstojnosti Hrvata u BiH uopće bez tako važnih medija kao što su televizija i radio. Niz odluka IMC-a, naime, stavlja Hrvate u potpuno inferioran položaj, jer male televizijske kuće i lokalne ili regionalne radio postaje ne mogu ni izbliza popuniti eventualnu prazninu koja bi nastala ukidanjem programa Hrvatske televizije, u situaciji kada Hrvati u BiH nemaju svoj nacionalni kanal, a federalna televizija ne postoji.
Zanimljivo je i pripomenuti kako je u situacijama kada se tijekom višemjesečnih pregovora naziralo rješenje - da Hrvati dobiju hrvatski kanal na federalnoj televiziji, a Bošnjaci bošnjački - IMC svojim odlukama opstruirao pregovarački uspjeh, prejudicirajući konačno rješenje i dovodeći u pitanje uspostavu i emitiranje bilo kakvih hrvatskih kanala i programa.
Sve to moglo bi uzrokovati potpunu medijsku blokadu određenih hrvatskih područja u Bosni i Hercegovini s katastrofalnim posljedicama po hrvatsku opstojnost u BiH, gotovo sigurno izazivajući novi val iseljavanja ionako najmalobrojnijeg naroda.
Odluke Neovisnog povjerenstva za medije, kako su zamišljene, ostavile bi trenutačno bez programa HRT-a cijelo područje srednje Bosne, Livno, Sarajevo i još neke druge gradove, a bez signala HRT-a ostao bi i prostor Mostar-Čapljina-Stolac, na crti tzv. zelene transverzale u dolini Neretve, područje na koje bošnjačka strana ni dan-danas ne skriva svoje aspiracije. (Mario Marušić)

U Vrapčićima oskvrnuto katoličko groblje

MOSTAR, 30. prosinca - U Vrapčićima, dijelu Mostara pod bošnjačkim nadzorom, na Božić je oskvrnuto mjesno katoličko groblje. Po riječima zamjenika načelnika mostarske općine Sjever Zvonimira Mihalja, koji je obišao groblje, na mjesnoj kapeli su porazbijana stakla, uništena je brava na ulaznim vratima i slomljeno nekoliko drvenih križeva. Mostarski gradonačelnik Ivan Prskalo najoštrije je osudio oskvrnuće katoličkoga groblja u Vrapčićima, zatraživši da se počinitelji hitno uhite i kazne. Prskalo u priopćenju ističe kako »najviše boli što se takvo iskazivanje mržnje prema svemu hrvatskomu i katoličkom ponavlja i to na onim mjestima gdje se prognani mostarski hrvatski puk želi vratiti«. Mostarski gradonačelnik poručuje kako će se Hrvati u istočni dio grada pod bošnjačkim nadzorom ipak vratiti, unatoč tomu što se pojedinci protive i ometaju taj povratak. (Hina)

Već se broje sati do prelaska na euro

Europske banke upravo uvježbavaju kompjutorski »protokol« kako u ponedjeljak poslije 8 sati ne bi došlo do neugodnih iznenađenja / U ponedjeljak bismo na svojim računalima već mogli otkriti koliko kuna vrijedi na realnom europskom tržištu

RIM, 30. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - U trenutku kada golema većina Talijana počinje praznovati dugački novogodišnji vikend, kada dvadesetak milijuna građana kreće nekamo izvan svog doma, za odabranu i ne malu skupinu financijskih i informatičkih stručnjaka počinju grozničavi sati, s malo sna i mnogo stresa. Naime samo ih nekoliko desetaka sati dijele od trenutka kada će Europsko povjerenstvo utvrditi tečaj eura spram 11 nacionalnih valuta u zemljama koje ga od petka obračunski primjenjuju, odnosno do 8 sati u ponedjeljak ujutro kada se otvaraju bankovni šalteri i počinju međunarodne bankovne operacije.
Prijelaz na euro znači u Italiji potrebu da se konvertira oko dvije milijarde podataka (desetak milijardi u ukupnoj Europskoj uniji) i da se provjeri da li i poslije toga svi sustavi rade uredno i korektno, a ponajprije kanali za redovite operacije tipa target ili swift. I proteklih nekoliko vikenda prošlo je na isti način, dok su rađeni generalni pokusi po segmentima. Pokusi su obavljani ne samo u Italiji i u ostalih deset zemalja, nego između svake od jedanaest središnjih emisijskih banaka i Središnje europske banke, te između nacionalnih emisijskih banaka, svaka sa svakom.
Nekoliko puta je poneki sustav bio u »tiltu«, kvadrat koji pokazuje stanje informacijskog čvora mijenjao je boju iz zelene u modru, ali nijedan nije pocrvenio, što bi bio znak da je čvor izbačen iz funkcije. U 87 sati »velikog praska«, kako informatičari (debelo pretjerujući u usporedbi s hipotezom o nastanku svemira) nazivaju razdoblje od utvrđivanja tečaja eura do otvaranja banaka u ponedjeljak, svaki čvor mora biti doveden u savršenu međuovisnost s ostalima i poprimiti zelenu boju ne samo za superčuvanim »deskom« u rimskoj Narodnoj ulici (zapravo blindiranoj i klimatiziranoj prostoriji s 20 stolova i nešto više kompjutera, okruženih megazaslonima) nego i na ostalih 11 takvih mjesta u Europi, koji su od terorizma čuvaniji nego predsjedništva vladâ.
Uostalom, na davni francuski zahtjev, njihova povezanost nije jednostruka, nego mrežolika, poput Interneta. Stoga blokiranje jednoga samog čvora ne bi ugrozilo niti jedan od inih, pošto podaci imaju više podjednako brzih alternativnih puteva kojima mogu stići. Ipak, za savršeno funkcioniranje potrebno je da iznenađenja ne bude. Utoliko lakše što se prelazi sa složenijega sustava u kojemu je svaka od tih jedanaest valuta mijenjala barem jedanput dnevno odnos prema svim ostalim valutama, na jednostavniji, jer će odnos tih jedanaest valuta međusobno i spram nove zajedničke monete eura biti zamrznut od četvrtka u 17 sati pa - kako se predviđa - do 1. siječnja 2002. Tada će, naime, nacionalne valute u Eurolandu izumrijeti a euro ostati jedina valuta 11 članica Europske unije koje su ga prihvatile.
Od petka formalno, a od ponedjeljka i faktički nešto se mijenja i za Hrvatsku: iz zone marke prelazi u širu zonu eura, koji će uskoro - htio to tko ili ne - postati osnovni parametar i naših cijena robe i usluga, odnosno rada, te osnovni iskaz vrijednosti hrvatske kune. U teoriji to znači da bismo u ponedjeljak ujutro na zaslonima svojih računala već mogli otkriti koliko taj segment nacionalnog identiteta vrijedi na realnom europskom tržištu.

Inoslav Bešker

Britanija i Australija traže istragu o ubojstvu turista u Jemenu

SANAA, 30. prosinca - Britanija i Australija u srijedu su od Jemena zatražile informacije o tome jesu li četiri turista, tri Britanca i jedan Amerikanac, ubijena prije ili poslije odluke jemenske vlade da napadne otmičare. Jemenske snage sigurnosti u utorak su napale uporište militantne skupine jemenskih islamista rekavši da je akcija počela nakon što su oni već počeli s egzekucijama nekih od 16 stranih turista koje su zatočili dan ranije.
U akciji spašavanja poginula su i trojica otmičara, dok su dva turista i trojica otmičara ranjeni. Barunica Liz Symons iz britanskog ministarstva vanjskih poslova rekla je za radio BBC da će vlada biti jako zabrinuta ako se pokaže da su jemenske vlasti ignorirale njen savjet da se situacija rješava pregovorima. »Čini se da ima zabrinjavajućih izvješća o tome da su taoci uzimani kao živi štit«, izjavila je Symons.
Jemenski ministar unutarnjih poslova rekao je u utorak da je napad počeo nakon što su otmičari ubili tri taoca i prijetili ubojstvima ostalih. Četvrti talac umro je kasnije u bolnici. Symons je izjavila da će britanska vlada zatražiti susret s ministrom unutarnjih poslova i zatražiti prijem kod premijera i predsjednika. Australski premijer John Howard rekao je da vjeruje da se ubijeni Australac našao u unakrsnoj vatri prilikom pokušaja spašavanja i da će njegova vlada također oštro od Jemena zahtijevati da ispita slučaj.
Jedan Amerikanac i jedan Britanac oporavljaju se od prostrijelnih rana. Ostali taoci koji se nalaze na slobodi, nisu ozlijeđeni, ali su vidno potreseni. Među njima nalazi se sedam Britanaca, jedna Australac i dva Amerikanca.
Jemenski ministar unutarnjh poslova rekao je u utorak da će tri ranjena otmičara najvjerojatnije biti osuđena na smrtnu kaznu.
Otmičari iz plemena Bani Dabian još od 6. prosinca drži u zatočeništvu četvero njemačkih turista, među kojima su tri žene. Vođe ostalih jemenskih plemena započeli su u srijedu pregovore s otmičarima koji za oslobađanje Nijemaca traže 90 milijuna riala (640.000 dolara), luksuzne automobile, kuće, posao u vojnim službama i državne poslove za starije pripadnike plemena. Nakon pogibije četvero zapadnih turista, Njemačka je vlada od jemenskih vlasti zatražila jamstvo da neće biti upotrebljena sila kako bi se oslobodili taoci.
Pripadnici plemenŕ u Jemenu, zemlje na jugu Arapskog poluotoka, često naoružani kalašnjikovima i tradicionalnim zaobljenim mačetama, oteli su od 1992. godine više od 100 stranaca. Njihovi su se zahtjevi uglavnom odnosili na osiguranje boljih životnih uvjeta ili financijsku pomoć. Velika Britanija, Australija i Njemačka pozvale su svoje građane da slijedećega vikenda izbjegavaju putovati u Jemen. (R.I.)