Zdravstvu 28 milijuna dolara Svjetske banke!

Sporazum »Health 2« mogao bi biti potpisan do lipnja, a novac je namijenjen dugoročnoj reformi zdravstvenog sustava

ZAGREB, 1. veljače - Hrvatska bi do lipnja ove godine trebala dobiti novi zajam Svjetske banke od oko 28 milijuna dolara za reformu zdravstva i jačanje kvalitete zdravstvene zaštite, rekla je u ponedjeljak potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica za europske integracije dr. Ljerka Mintas- Hodak. »Razgovarali smo o novom projektu i zajmu 'Health 2' od oko 28 milijuna dolara koji bi se ponajprije odnosio na mjere dugoročne reforme ukupnog zdravstvenog sustava i podizanja kvalitete zdravstvene zaštite u Hrvatskoj«, rekla je dr. Mintas-Hodak nakon razgovora s predstavnikom Svjetske banke i stručnjakom za zdravstveno i socijalno osiguranje Christopherom Lovelaceom. Na pitanje novinara kad se može očekivati potpisivanje sporazuma »Health 2«, Lovelace je odgovorio bi se to moglo dogoditi »do lipnja«. Rekao je da s optimizmom gleda na stvaranje partnerstva Hrvatske i Svjetske banke u području zdravstva, »koje će otvoriti konstruktivniji put prema financijskim pitanjima i poboljšanju učinkovitosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj«. Dosadašnje mirovinske reforme, reforme u socijalnom sektoru i predstojeća reforma u zdravstvu također su bile teme razgovora s predstavnikom Svjetske banke. Ocijenivši odličnima razgovore s ministricom, Christopher Lovelace je istaknuo da su oni bili usmjereni na to kako Svjetska banka može bolje surađivati s hrvatskom Vladom na području zdravstvenih reformi. (Hina)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Pliva s Britancima razvija novu vrstu antibiotika?

Pliva i Glaxo Wellcome, multinacionalna farmaceutska kompanija iz Velike Britanije, u ponedjeljak su potpisavanjem memoranduma o razumijevanju započeli trogodišnju suradnju u istraživanju makrolidnih antibiotika. Suradnja će uključiti znanstvenike iz Zagreba, Beča, Verone i Stevenagea, a do kraja ožujka dvije će tvrtke potpisati i formalni ugovor. Naime, memorandum o razumijevanju, iako naznačuje spremnost dviju tvrtki da surađuju, nije pravno obvezujući dokument, stoji u priopćenju koje je Pliva dala novinarima u ponedjeljak.
Makrolidi su jedna od mnogobrojnih vrsta antibiotika, a u njih se, uz klaritromicin, eritromicin i troleandomicin, ubraja i Plivina uspješnica - azitromicin. Ta vrsta antibiotika upotrebljava se u liječenju infekcija uzrokovanih streptokokima, zatim u liječenju sifilisa, infekcija dišnoga sustava, mikoplazmalne infekcije i Lymeove bolesti. Riječ je o antibioticima širokog spektra djelovanja koji obuhvaćaju netipične patogene, poput klamidije i mikoplazme. Ti su organizmi najčešće uzročnici infekcija donjih i gornjih dišnih putova, poput upale pluća i bronhitisa, a otporni su na većinu antibiotika.
Otpornost bakterija na antibiotike sve je veći problem u svijetu, a postojeći makrolidi dosad su se pokazali iznimno uspješnima. Farmaceutske industrije diljem svijeta stoga rade na novim molekulama koje bi zadržale postojeća dobra svojstva antibiotika, a istodobno bile bi djelotvorne protiv sve otpornijih bakterija.
Pliva i Glaxo Wellcome, prema Plivinom priopćenju, surađivat će upravo na tom polju: zajednički razvijati makrolide nove generacije do prve faze kliničkog ispitivanja (ispitivanje toksičnosti), a potom će Glaxo Wellcome nastaviti raditi samostalno na drugoj i trećoj fazi kliničkog ispitivanja (ispitivanje učinkovitosti i određivanje prave doze).
Prema uvjetima navedenima u memorandumu Pliva će razviti komercijalno isplativ proces proizvodnje nove aktivne supstance, a ujedno će biti primarni proizvođač takve tvari.
Informaciju o suradnji potvrdio nam je i direktor predstavništva Glaxo Wellcomea u Hrvatskoj dr. Dario Naletilić. »Pliva i Glaxo Wellcome surađuju već 30 godina, a Pliva je i naš licencni partner. U naše ime prodaje u Hrvatskoj desetak lijekova«, rekao nam je dr. Naletilić. Dvije tvrtke nisu dosad surađivale na ovakav način, iako je Glaxo Wellcome svojedobno pregovarao s Plivom o azitromicinu. No, tada tvrtke, kako saznajemo, nisu uspjele naći zajednički interes.
Suradnja koja je započela u ponedjeljak jedinstvena je: dosad je, naime, Glaxo Wellcome uglavnom pomagao Plivi, dok je sada u pitanju, kako nam je rekao dr. Naletilić, »Plivino čedo«. Iako ni iz jedne tvrtke nije službeno potvrđeno, lako je moguće da je Pliva već na tragu nove aktivne supstance koja bi se mogla potencijalno razviti u jednu ili više novih vrsta antibiotika!

Tanja Tolić

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

U pravosuđu najniža plaća 6.250, a najviša 21.000 kuna

Ministar pravosuđa Ramljak na Susretima u Vladi istaknuo da će Zakonom o plaćama sudaca plaće biti veće od 40 do 192 posto / Ramljak je odbio komentirati događaje u vezi s Vrhovnim i Ustavnim sudom, a na pitanje ide li iz Vlade, odgovorio je: »Jedino gdje odlazim je - doma«

ZAGREB, 1. veljače – Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, prihvaćenim u petak i u Hrvatskom državnom saboru, sucima i pravosudnim dužnosnicima od veljače će plaće biti veće od 40 do 192 posto, istaknuo je ministar pravosuđa Milan Ramljak na Susretima u Vladi u ponedjeljak. Tako će najnižu plaću u iznosu od 6.250 kuna imati suci prekršajnih sudova, dok će najvišu, 21.000 kuna, dobivati predsjednik Vrhovnoga suda, što iznosi 84 posto plaće predsjednika Sabora.
Govoreći o problemima prilikom izrade toga zakona, ministar Ramljak je podsjetio da su povećanja sudačkih plaća u cjelini manja od povećanja plaća državnih dužnosnika propisana u Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika. »Usporedbom postojećeg sustava plaća sudaca i ostalih dužnosnika u pravosuđu uočeno je da je taj sustav previše tijesan, jer su odnosi između najviše i najniže plaće bili jedan prema dva, pa smo predložili da se proširi na jedan prema 3,30«, naglasio je Ramljak.
No, tek će praksa pokazati je li pitanje sudačkih plaća riješeno na pravedan način, a o toj se problematici raspravljalo i u Saboru, ponovio je ministar Ramljak. Glavni prigovor koji se tom prilikom čuo, bio je da se zanemaruje sudbena vlast, s obzirom da predsjednik Vrhovnoga suda nema jednaku plaću kao predsjednici Vlade i Sabora, nego se njegova plaća utvrđuje u određenom postotku od plaće predsjednika Sabora.
Osim toga, napomenuo je ministar Ramljak, vrlo često postoji iskrivljena slika o odnosu triju vlasti, zakonodavne, izvršne i sudbene, budući da se često smatra da su one u svim elementima analogne. Jer, ne postoji analogija između izvršne i pravosudne vlasti u smislu hijerarhije. Tako je, primjerice, nastavio je Ramljak, na čelu izvršne vlasti premijer, ministar je pak nadređen svima u ministarstvu, a u sustavu sudbene vlasti u tom smislu ne postoji čelnik sudbene vlasti.
Ministar pravosuđa je pojasnio i neke tvrdnje koje govore da je predsjednik Vrhovnoga suda Hrvatske čelnik sudbene vlasti, istaknuvši da to nije tako. On je samo predsjednik Vrhovnoga suda, te prema sudovima niže razine, izuzev u pitanjima pravosudne uprave, nema nikakvih ingerencija. Sudovi u Hrvatskoj sude na temelju Ustava i zakona, a ne na temelju direktiva Vrhovnoga suda, naglasio je Ramljak. Iako zamoljen da prokomentira posljednje događaje u vezi s Vrhovnim i Ustavnim sudom, ministar Ramljak je to odbio, uz napomenu da nerado komentira pitanje koje je u postupku rješavanja.
»Jedino gdje odlazim je - doma«, rekao nam je dobro raspoložen ministar Ramljak kad smo ga nakon novinske konferencije upitali odlazi li i on na neku drugu dužnost, s obzirom da ponovno kruže špekulacije o rekonstrukciji u Vladi u kojima se spominje i njegovo ime. Posljednja vijest »iz pouzdanih izvora« je i ona koja govori da će uskoro doći do ujedinjenja Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave, a na čelu tog ujedinjenog ministarstva, kazuju priče, bio bi upravo Milan Ramljak.

Andrea Latinović

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Iz erdutskog bunara ekshumirane žrtve

ERDUT, 1. veljače - Stručna ekipa za ekshumacije u Zrinsko-Frankopanskoj ulici u Erdutu iz bunara je iskopala dvije žrtve, potvrdio je predsjednik Komisije za zatočene i nestale, pukovnik Ivan Grujić. Informaciju o toj 109. masovnoj grobnici članovi Komisije dobili su iz različitih izvora na terenu. Žrtve su pronađene samo u donjem rublju pa postoje indicije da je riječ o ranjenicima nasilno odvedenima 1991. iz vukovarske bolnice. Grujić je rekao kako se očekuje da će biti pronađeni posmrtni ostaci 40 žrtava.
»Bunar je bio potpuno zatrpan kako bi se prikrio počinjeni zločin, a pronašli smo i određene dijelove nakita koji može ukazati na identitet žrtve«, izjavio je Grujić. Na tom terenu još postoje eksplozivne naprave, a neprestano se javljaju plinovi i izvire voda. Istragu provodi Županijski sud u Osijeku, a ekshumaciji su nazočni i haaški istražitelj Vladimir Dzuro, te savjetnik za ljudska prava i pravna pitanja regionalnog ureda OESS-a u Vukovaru. Predsjednik osječko-baranjskog Županijskog suda Petar Kljajić novinarima je potvrdio da je riječ o klasičnom djelu ratnog zločina, odnosno o smaknuću više osoba, te da dosadašnja saznanja upućuju na zaključak da je riječ o civilima, ili ranjenicima. »Prema pronađenom zlatnom prstenu zaključujemo da su žrtve dovedene na lokalitet, prije rata poznatiji pod nazivom Žarkovac, i nad njima je izvršena egzekucija, a nakon toga je prostor miniran«, rekao je Kljajić. Dodao je da je zločin počinjen u suradnji s lokalnim pučanstvom koje je znalo za bunar. »Netko je surađivao s agresorom, a mi smo ovdje da to razotkrijemo. Smatram da će hrvatska sudbena vlast to riješiti«, naglasio je. Pukovnik Grujić podsjetio je da su u Hrvatskoj dosad ekshumirane 2864 žrtve, a nepoznata je sudbina još 1795 Hrvata. Broj traženih osoba ovih dana nešto će se smanjiti jer je upravo identificirano nekoliko žrtava u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu. Nakon završetka ekshumacija u Erdutu, stručni tim nastavit će iskapanja u Banovini i Podunavlju. (Ljiljana Pandža)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Nije upitna suradnja s Haaškim sudom, ali je neprihvatljivo da se privode samo Hrvati

ZAGREB, 1. veljače – Ne treba dovoditi u pitanje suradnju s Haaškim sudom, no treba jasno iskazati nezadovoljstvo njegovim radom. Neprihvatljivo je da Sud ne sudi za zločine počinjene nad Hrvatima, da nisu ispunjena obećanja međunarodne zajednice o brzom i učinkovitom suđenju i da se u Haag privode samo Hrvati. Glavni su to naglasci s rasprave na Odboru za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora, koja se održala u ponedjeljak.
Podsjećajući da pojedini Hrvati u Haagu sjede već tri godine Ante Dželalija (HDZ), osobno drži da bi trebalo donijeti zaključak po kojem se više ni jedan Hrvat ne bi mogao izručiti u Haag. Ne smije se dopustiti procesuiranje ni jednog Hrvata dok se ubrzano ne završe postojeći procesi, mišljenja je Ivan Marjanović (HDZ). Nezadovoljstvo radom tog suda iskazali su i Dragan Papac (HDZ), Vinko Jelić Balta (HDZ), Ivana Sučec-Trakoštanec (HDZ), koja je kao predsjednica Odbora predložila da Odbor u nešto drukčijem redoslijedu prihvati pet temeljnih prigovora na rad Suda i uputi ga u Županijski dom.
U temeljnim se prigovorima, uz ostalo, upozorava na nedovoljno intenzivne istrage započete za zločine počinjene tijekom rata i agresije na Hrvatsku, potom na nepodizanje optužnica za slučajeve ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima na području Federacije BiH, sporost u započinjanju suđenja optuženim Hrvatima iz BiH koji se već nalaze u pritvoru u Haagu te na sporost u započetim suđenjima.
Odbori za nacionalnu sigurnost te za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata raspravili su i Izvješće Vladine Komisije za zatočene i nestale od rujna 1997. do početka prosinca 1998. godine. U tom je razdoblju riješena sudbina 414 osoba, pa se pri Komisiji vodi postupak traženja za 1.795 zatočenih i nestalih. U tomrazdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci 1.447 branitelja i civila. Procesom identifikacije utvrđen je identitet 1.052 osobe.
Sjednici Odbora za hrvatske branitelje nazočnili su i predstavnici udruga iz Domovinskoga rata koji su naglasili da je potrebno ubrzati postupke ekshumacije i identifikacije te su zatražili imena 67 osoba koje su pronađene žive.
Potporu radnih tijela Županijskog doma dobio je i Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, koji je u hitnoj proceduri. No, članovi Odbora za zakonodavstvo, posebice predsjednik Ivan Brleković (HDZ), zamjerili su što izvan Državnoga inspektorata ostaju veterinarska, sanitarna i građevinska inspekcija. Taj je zakon podupro i Odbor za financije i gospodarstvo, pri čemu se Miroslav Rožić (HSP) usprotivio hitnosti postupka. Potporu Odbora dobio je i Prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora o financijskoj pomoći vlade Kraljevine Belgije hrvatskoj Vladi. Riječ je o zajmu vrijednom oko 5,5 milijuna kuna, na rok od 20 godina, s godišnjom kamatnom stopom od dva posto, a sredstava bi se koristila za plinofikaciju Vukovarsko-srijemske županije. (Hina)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Obustavljena istraga protiv Nade Šakić

ZAGREB, 1. veljače - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odustaje od kaznenog progona Nade Šakić. Odvjetništvo je, naime, u ponedjeljak izjavilo da odustaje od daljnjeg kaznenog progona »nakon što mu je po dovršenoj istrazi 26. siječnja istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu dostavio spis na daljnju odluku, temeljem odredbe članka 203. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku.
Tijekom istrage nije potvrđena osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo za koje ju se teretilo. Stavljalo joj se na teret počinjenje kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prema zakonskoj odredbi članka 120. stavka 1. Osnovnog kaznenog zakona Republike Hrvatske, priopćeno je iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu.
Esperanzu Tambić de Bilanović Šakić sumnjičilo se na temelju akata Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača tadašnje Federalne Države Hrvatske, te izjava bivših zatočenika logora Stare Gradiške u II. svjetskom ratu o njenoj nazočnosti u njemu.
Teretilo ju se da je u tom logoru kao pripadnica postrojba I. ustaškog obrambenog zdruga od 19. listopada 1942. do početka 1945., zajedno sa zapovjednicima tog logora te neposredno nadređenom zapovjednicom ženskog logora Majom Buždon i logorskim dužnosnicima Milkom Pribanić te Boženom Obradović, fizički zlostavljala i mučila zatočnice zatvarajući ih u samice, obustavljajući im hranu, mučenjem do pogubljenja te izdvajanjem iz nastupa bolesnih, slabijih, starijih i drugih zatočenica i njihove djece koji su likvidirani u tzv. transportima smrti. U Drugom svjetskom ratu u logoru Staroj Gradiški zbog provedbe nacističkih i rasnih zakona te zakonskih odredaba protiv političkih protivnika od 1941. do 1945., na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske zlostavljani su, mučeni i ubijani civili, Židovi, Romi, Srbi, Hrvati i drugi.
U istražnom postupku koji je trajao tri mjeseca, istražni sudac ispitao je, na prijedlog Državnog odvjetništva, ukupno 26 svjedoka. Ti svjedoci bili su zatvoreni u logoru Staroj Gradiški u isto vrijeme kad se osumnjičenica nalazila u logoru kao pripadnica ustaških postrojba.
Županijsko državno odvjetništvo tu oduku, kako je priopćeno, temelji na iskazima svjedoka saslušanih u istrazi, od kojih niti jedan nije potvrdio navode inkriminacije za koje se teretilo Esperanzu Tambić de Bilanović Šakić.
No, ti svjedoci, opisujući potresna događanja i stradavanja zatočenika u logoru u Staroj Gradiški, za zločine počinjene u tom logoru teretili su druge pripadnike ustaških postrojba i poimenično određene logorske dužnosnike, ali ne i osumnjičenu Esperanzu Tambić de Bilanović Šakić. Osim toga, u tijeku istražnog postupka nije utvrđeno niti da je osumnjičena obnašala bilo koju od naredbodavnih dužnosti, u svezi s kojom bi bilo moguće razlučivati o njenoj zapovjednoj odgovornosti za zlodjela koja bi počinile druge osobe po njenom nalogu, što je i logično, budući da je bila pripadnica ustaške postrojbe bez posebnog ustrojbenog položaja i ovlaštenja, a u logor Stara Gradiška došla je kao šesnaestogodišnjakinja.
Slijedom takve odluke Županijskog državnog odvjetnišva, sukladno odredbi članka 200. Zakona o kaznenom postupku, istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu dužan je rješenjem obustaviti istragu protiv Esperanze Tambić de Bilanović Šakić te protiv nje ukinuti pritvor, stoji u priopćenju koje je potpisao županijski državni odvjetnik Radovan Šantek. (Hina)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Bura oslabila, Maslenički most otvoren

ZAGREB, 1. veljače - Bura koja je proteklih dana uzrokovala znatne poteškoće u prometu, sada je znatno slabija pa se i promet na većini cesta normalizirao. Od 14.35 sati u ponedjeljak Maslenički most i cesta Maslenica - Zaton Obrovački otvoreni su za sav promet, izvijestio je Informativni centar Hrvatskoga autokluba. Cesta Senj - Karlobag otvorena je u ponedjeljak za sav promet od 13.30 sati, no HAK upozorava vozače na oprez zbog bočnog vjetra. U Lici i Gorskom kotaru kolnici su bili mokri i skliski, a mjestimice je bilo ugaženog i razmočenog snijega. Za vozila teža od pet tona nosivosti obvezna je upotreba lanaca na cesti Špilnik - Vrhovine - Borje. U sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji kolnici su bili uglavnom mokri. Sve su ceste normalno prohodne za sva vozila osim ceste Lipik - Donji Čaglić, koja je zatvorena za promet. Trajekti za otok Pag od ponedjeljka u 14.15 sati vozili su na dužoj relaciji a za otok Cres trajekti plove na liniji Valbiska - Merag. Jaka bura i hladnoća prouzročile su kvarove na dalekovodima Elektrolike i niskonaponskoj mreži. Osim nekoliko mjesta na otoku Pagu, bez struje su i potrošači u Jablancu, Živim Bunarima i Triblju Kruščici u podvelebitskom primorju. Zbog hladnoće u Lici je pojačana potrošnja struje što je preopteretilo mrežu i izazvalo dodatne kvarove. Ekipe Elektrolike su na terenu, ali im bura i hladnoća otežavale rad.
Nakon dvodnevnog prekida trajektnih veza između makarskog primorja i otoka Brača, u ponedjeljak ujutro uspostavljen je redovni trajektni promet na liniji Makarska - Sumartin. Po zimskom plovidbenom redu plovi i trajekt na liniji između Drvenika i Sućuraja na otoku Hvaru. Hladnoća i jak vjetar uz obalu, uz teškoće u prometu, uzrokovali su probleme i u opskrbi električnom energijom te nekoliko manjih požara. Na predjelu Moseća, iznad sela Kričke, opožareno je oko 30 hektara niskog raslinja. Na Žrnovačkom polju gorjela je trstika i trava na površini od 24 hektara. Požar je ugašen. (R. I.)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Gotovac kaže da se HDZ priprema za kohabitaciju

ZAGREB, 1. veljače - Izaslanstva Liberalne stranke i Hrvatske seljačke stranke, na čelu s predsjednicima Vladom Gotovcem i Zlatkom Tomčićem, održala su u ponedjeljak sastanak na kojem su se dogovorili da će na prvom sljedećem susretu čelnika »šestorice« potaknuti raspravu o suradnji stranaka na razini županija i jedinica lokalne samouprave.
Predložit će se i da o neslaganjima na lokalnoj razini odluke donose županijska vodstva stranaka, a na županijskim razinama neka odlučuju nacionalna stranačka vodstva. U tom su kontekstu čelnici LS-a i HSS-a priznali postojanje nekih nesuglasica između liberala i HSS-a na županijskim i lokalnim razinama.
S ovoga sastanka bit će upućen i prijedlog da se »šestorica« ne šire na nacionalnoj razini, ali da se na županijskoj te na razini jedinica lokalne samouprave omogući (nakon prethodno postignutog konsenzusa) proširenje »šestorice« parlamentarnim i izvanparlamentarnim strankama koje su na određenim područjima utjecajnije. Ocjenjujući suradnju dviju stranaka »tradicionalno dobrom«, Gotovac je odbacio ocjenu sastanka kao »pandana« ranijem »zbližavanju« HSLS-a i SDP-a.
»HDZ nastoji komponiranjem sudskih organa, prije svega Vrhovnog i Ustavnoga suda, pripremiti takav sudski okvir koji će mu omogućiti da nakon izbora provodi politiku koja bi mogla izazvati probleme u kohabitaciji«, ustvrdio je Gotovac. Tomčić je pak potvrdio odlučnost da se ne vrati u saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost dok se predstavnici 'šestorice' i HDZ-a ne dogovore kako će se stranke ponašati oko osnivanja Istražnog povjerenstva u vezi s obavještanjim službama«.
Odbacivši mogućnost prekida pregovora »šestorice« i HDZ-a o izbornom zakonu, Gotovac je rekao da je prekid moguć »jedino ako HDZ te pregovore bude stalno odgađao«. »Razgovori nisu završeni, već su prekinuti, ali s obvezom predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a da u primjerenom roku odgovori prihvaća li HDZ osnivanje povjerenstva o tajnim službama i naš stav o izbornom zakonu. Nećemo dugo čekati te ćemo u utorak ponovno tražiti odgovore na ta pitanja«, zaključio je Tomčić. (Ž.G.)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Izaslanstvo lista »Croatia Weekly« kod predsjednika Tuđmana

ZAGREB, 1. veljače - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u ponedjeljk, u prigodi izlaska 50. broja, izaslanstvo lista Croatia Weekly.
Direktor Hrvatskoga informativno kulturnog zavoda (HIKZ) Ivan Bekavac i glavni urednik lista Nenad Ivanković obavijestili su predsjednika države da se taj tjednik tiska u 11.500 primjeraka na engleskom jeziku i stiže na više od 9000 adresa u inozemstvo, a cilj mu je upoznavanje s činjenicama o Hrvatskoj. List Croatia Weekly izlazi i na Internetu.
Predsjednik je na kraju razgovora Bekavcu i Ivankoviću čestitao na dosadašnjem uspješnom izlaženju lista. Uz predsjednika Tuđmana, susretu su bili nazočni predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivica Kostović, savjetnica Predsjednika za politička pitanja Vesna Škare-Ožbolt i viša savjetnica za informativnu djelatnost Julienne Bušić, izvijestili su iz Ureda predsjednika Republike. (R. I., Hina)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU

Biskup Franjo Komarica počasni građanin Splita

SPLIT, 1. veljače – Banjolučki biskup msgr. Franjo Komarica proglašen je u ponedjeljak počasnim građaninom Splita. Povelju počasnog građanina biskupu Komarici je na svečanoj sjednici splitskog Gradskog vijeća uručio gradonačelnik Splita Ivan Škarić, koji je istaknuio da je biskup Komarica u najtežim danima rata u BiH hrabro pokušavao održati »hrvatsko bilo u BiH«.
Tokom rata kroz sve teškoće, biskup Komarica hrabro je obilazio svijet, molio i tražio, pomagao i pisao pisma svima po svijetu o istini u BiH.
Nije prijetio, nije nikad govorio loše o drugim religijama, pružao je ruke i jednako se odnosio prema svima, bez obzira na naciju, religiju ili klasu, čulo se na svečanoj sjednici.
Biskupa Komaricu akademska udruga u Splitu prošle je godine proglasila i osobom dijaloga.
Predsjednik splitskog Gradskog vijeća Ivo Šimunović posebno je istaknuo da su tokom rata brojni Hrvati otišli iz BiH, a »najteže je bilo u Banjoj Luci, u okruženju neprijatelja i rata u kojima je hrabro djelovao biskup Komarica. Upravo tim svojim čovjekoljubljem biskup je porazio neprijatelja«, kazao je Šimunović. Vidno dirnut, biskup Franjo Komarica je kazao da je mogao djelovati, jer su oko njega bili »ljudi koji su nastojali ostati ljudima u tim teškim vremenima«. »Dali ste priznanje čovjeku Crkve, što govori i o vama, jer je u vašim temeljima svjedok Kristova evanđelja - sveti Duje. Crkvi je dužnost štititi prava čovjeka u Splitu, Banjoj Luci ili bilo gdje drugdje na kugli zemaljskoj. Crkva mora zaštiti obespravljene i ispravljati socijalne nepravde svugdje u svijetu«, kazao je biskup Komarica.
Svečanosti uručenja povelje počasnog građanina Splita biskupu Franji Komarici bili su nazočni i brojni splitski uglednici, među kojima i nadbiskup splitsko-makarski Ante Jurić, župan splitsko-dalmatinski Branimir Lukšić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice viceadmiral Vid Stipetić, saborski zastupnici i predstavnici Konzularnog zbora u Splitu.
Biskup banjolučki msgr. Franjo Komarica je u ime Banjolučke biskupije darovao gradu Splitu kopiju »Krista Banjolučkog«, koji je pronađen u ruševinama katoličke crkve u Banjoj Luci. (Hina)

POVRATAK NA VRH STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU