Hrvatska traži posebnog izvjestitelja UN-a
U suverenoj Hrvatskoj postignuti su zamjetni
rezultati na promicanju zaštite ljudskih prava, istaknuo je predsjednik Tuđman u
razgovorima s Mary Robinson
 ZAGREB, 10. svibnja -
Želimo da se razdvoji mandat posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava za tri zemlje -
Hrvatsku, BiH i SRJ, poručili su hrvatski dužnosnici u razgovorima s visokom
povjerenicom UN-a za ljudska prava Mary Robinson. Nju je u ponedjeljak primio i
predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman. On je u razgovorima istaknuo da su u
suverenoj Hrvatskoj postignuti zamjetni rezultati na promicanju zaštite ljudskih prava,
navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika. Poteškoće koje postoje nastojimo
riješiti na zadovoljavajući način, za što su potrebni i veće razumijevanje i potpora
međunarodne zajednice, rekao je predsjednik Tuđman. Potpredsjednik hrvatske Vlade i
ministar vanjskih poslova Mate Granić i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary
Robinson potpisali su u ponedjeljak u Zagrebu Sporazum o tehničkoj suradnji između
Povjerenstva UN-a za ljudska prava i Hrvatske. Potpisivanje tog sporazuma »važno je jer
će pomoći u razvijanju kulture zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj i jer ga je Hrvatska
potpisala individualno«, istaknuo je Granić.
»Želimo da se preko njega razdvoji mandat posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava
za tri zemlje - Hrvatsku, BiH i SR Jugoslaviju, ali to je proces«, rekao je hrvatski
ministar napomenuvši da su to »tri različita područja i da se Hrvatska ne može
uspoređivati s BiH i sa SRJ«.
Mary Robinson ocijenila je da se potpisivanjem sporazuma potvrđuje »konstruktivan odnos
koji smo razvili u razumijevanju i promicanju kulture ljudskih prava u Hrvatskoj,
jačanjem ne samo vrijednosti civilnih i političkih prava nego i ekonomskih, socijalnih i
kulturnih prava«. Posebno je istaknula da je potrebno izgraditi institucionalne strukture
za područje ljudskih prava u Hrvatskoj.
Na sastanku je bilo govora i o povratku izbjeglica u Hrvatsku, o suradnji s Međunarodnim
kaznenim sudom u Den Haagu (ICTY). Šef hrvatske diplomacije izvijestio je visoku
povjerenicu da se na temelju Programa povratka u Hrvatsku vratilo oko 50.000 Srba.
Razgovarali smo i o Kosovu, posebno o humanitarnoj dimenziji i dimenziji zaštite ljudskih
prava, kazao je ministar Granić. On je izvijestio Mary Robinson da je Hrvatska od
početka prošle godine i od početka sukoba u SRJ primila pet do šest tisuća kosovskih
izbjeglica i spremna je prihvatiti njih još 5000. S visokom povjerenicom razgovarao je i
o zaštiti novinara, a posebno o Globusovu novinaru Antunu Masli koji je zatočen u Crnoj
Gori. Robinson je najavila da će i ona pokušati raditi na Maslinom oslobađanju.
Optužnice za ratne zločine ne smiju biti politički motivirane, već za njih moraju
postojati čvrsti dokazi, rekla je Mary Robinson u kraćoj izjavi za novinare nakon
sastanka s potpredsjednicom Vlade i ministricom za europske integracije Ljerkom
Mintas-Hodak.
»Takva optužnica ne smije postati političko oružje«, kazala je visoka povjerenica.
Ministrica Ljerka Mintas-Hodak izjavila je novinarima da Hrvatska ne može odustati od
toga da se krivci za ratne zločine kazne, ali je Mary Robinson tijekom razgovora dobila
jamstva da će »svi postupci koji se vode za ratne zločine počinjene za vrijeme
agresije na Hrvatsku, biti pošteno i transparentno procesuirani«.
Mintas-Hodak je napomenula i kako vjeruje da je hrvatska strana uspjela otkloniti
nesporazume i nejasnoće oko procesa povratka, te objasniti da »brzina i kvaliteta
povratka uvelike ovisi o financijskim mogućnostima države i pomoći međunarodne
zajednice«. (Hina/B. M.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Sanader:
Manjine su potencijal, a ne izvor nestabilnosti
ZAGREB, 10. svibnja
- Hrvatska smatra manjine velikim potencijalom, a ne mogućim izvorom nestabilnosti, te
stoga pridaje veliku poznornost zaštiti manjina i očuvanju multikulturalnosti svoga
društva. Rekao je to dr. Ivo Sanader, zamjenik ministra vanjskih poslova, pozdravljajući
izaslanstva Radne skupine za manjine Srednjoeuropske inicijative (SEI) koja je u
ponedjeljak započela dvodnevni radni sastanak u Zagrebu. Osvrćući se na trenutačne
prilike u široj regiji, Sanader je istaknuo da Hrvatska svojom politikom i potporom
diplomatskoj inicijativi skupine G8 za rješavanje kosovske krize nastoji pridonijeti
stabilnosti na ovom području. Ali, dodao je, takvo se rješenje ima tražiti
poštivajući različitosti svih država u regiji. Nametnuta umjetna rješenja u
prošlosti, upozorio je Sanader, dovela su do eskalacije sukoba na ovim prostorima
posljednjih godina, pa je zato od vitalne važnosti razviti posebni pristup pri
uključivanju država u euroatlantske integracije.
Sastanak Radne skupine na kojem sudjeluju izaslanstva 16 zemalja članica SEI-ija
ocijenjen je kao prilika da se otvorenom razmjenom mišljenja, informacija i iskustava
stvore normativni standardi za zaštitu prava manjina. Tijekom dvodnevne sjednice posebno
će se razgovarati o napretku pojedinih država na tom području u proteklom razdoblju.
Podsjetivši da je Hrvatska potpisnica brojnih multilateralnih sporazuma i međunarodnih
konvencija što štite prava etničkih i nacionalnih zajednica i manjina, Tonči
Staničić, pomoćnik ministra vanjskih poslova, naglasio je da su postignuti bilateralni
sporazumi s državama čije su manjine značajno zastupljene u Hrvatskoj, u prvom redu s
Italijom i Mađarskom. Nacrt sporazuma o zaštiti manjina uručen je i vladi SR
Jugoslavije, ali kako nije bilo nikakve reakcije s druge strane, nisu poduzeti daljnji
koraci.
Na zagrebačkom sastanku Radne skupine za manjine kojom supredsjedaju Mađarska i
Rumunjska, sudjeluju delegacije Albanije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine,
Bugarske, Češke Republike, Italije, Makedonije, Moldove, Poljske, Slovačke, Ukrajine i
Hrvatske. Sastanku je nazočan i Gianfranco De Luigi, zamjenik glavnog direktora SEI-ija.
(Julijana Štrbić)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Prvi
koji je bacio kamen na Trgu hrvatskih velikana nije ni antifašist niti antikomunist nego
- divljak!
Nedjeljni sukob antifašista i antikomunista prestao
je biti sukob demonstranata u trenutku kad je poletjelo kamenje i kad je Mladen Schwartz
podigao ispruženu desnu ruku; od tada više nije bio protiv (anti) nego - za (pro)
 ZAGREB,
10. svibnja - Onog trenutka kada su poletjeli suzavci i kamenje, koje su
»antikomunisti« bacili na antifašiste na nedjeljnom prosvjedu na Trgu hrvatskih
velikana, i neupućeni su shvatili kako bi se prosvjedi skupine okupljene oko Mladena
Schwartza i njemu sličnih trebali tretirati drukčije od svake druge skupine
demonstranata koja se jednom godišnje ad hoc okupi zbog nečega, dok se inače za njih
jedva čuje. Nikada do sada na prosvjedima, koje od 1990. godine organizira Odbor za
povrat imena Trgu žrtava fašizma, na čelu sa Zoranom Pusićem, nije bilo kamenovanih
glava, ni jedna od sukobljenih strana nije upotrebljavala silu, a čak ni jedna strana
nije medijski najavljivala ili naslućivala krvave događaje kao što je to Schwartz
učinio u petak uvečer u programu Otvorene televizije (OTV).
Činjenice kažu kako je u nedjelju, 9. svibnja, kao i svake godine na Dan Europe i Dan
pobjede nad fašizmom, organiziran skup na Trgu hrvatskih velikana, a kojim se tražio
povratak imena Trga žrtava fašizma. Kao i svake godine, i ove se okupila nekolicina
»antidemonstranata« predvođena Mladenom Schwartzom, paterom Vjekoslavom Lasićem i
Zvonimirom Trusićem, između kojih je policija postavila »tampon zonu«. Očigledno
nedovoljnu, jer je u jednom trenutku netko bacio suzavac, poletjelo je kamenje i započela
je tučnjava. Rezultat - za sada dvoje ozlijeđenih i 11 privedenih u policijsku postaju.
Nastavak će se vjerojatno voditi na sudu.
Prve izjave, očekivano, podijeljene su između političkih, u kojima oporbenjaci
prozivaju Zlatka Canjugu i ministra policije Ivana Penića, te narodskih, gdje se ranjeni
čude kako je moguće da se sve to dogodilo. One zgražajuće nad ovim događajem upravo
se očekuju.
Priča o nezadovoljstvu dijela javnosti promjenom imena Trga žrtava fašizma u Trg
hrvatskih velikana traje od 1990. godine i često se predstavljala kao priča o skupini
preživjelih partizana koje svoje nezadovoljstvo »prigodno« iskazuju svake godine 9.
svibnja. U skladu s time, i njihovi oponenti nastupali su »prigodno«, sve do trenutka
kada su manje ili više važni političari, od nekada Mike Tripala (tada predsjednika
ASH), pa danas do Vesne Pusić, Stipe Mesića, Milana Bandića i Silvija Degena počeli
dolaziti na te skupove, davati »skupini partizana« podršku i zauzimati se za povrat
starog imena. Tog trenutka taj sukob demonstranata prestaje se zvati sukobom antifašista
i antikomunista.
Kada se spominje pojavljivanje političara lijevog usmjerenja na ovakvom skupu, ne treba
zaobići činjenicu kako njihova pojavljivanja imaju dobrano veze i s političkim
oponiranjem vladajućoj stranci, a u čemu često znaju iskoristiti razne skupove tog tipa
i dušobrižnički se na njima pojaviti, iako ih u prvim godinama samostalne Hrvatske nije
bilo ni blizu Trga hrvatskih velikana. Za to ih se ne može kriviti, ali i to je dokaz
kako nedjeljni sukob nema samo ideološku, već i interesnu podlogu.
»Smatram da se na Trgu hrvatskih velikana nije dogodilo ništa posebno. Došli smo
organizirano s transparentima na kojima smo jasno izrazili svoje stavove. Držimo da je
krv koja je prolivena za ovu državu svetinja koju ne smije nitko gaziti, i zato dolazimo
svake godine na ovakve skupove«, kaže o nedjeljnom incidentu predsjednik Udruge
nezavisnih dragovoljaca Zvonimir Trusić, ističući da dragovoljci nemaju nikave veze s
Mladenom Schwartzom i njegovim istomišljenicima.
Što se tiče izgreda, Trusić drži da su ih izazvali organizatori skupa, jer su
osjetili, kako kaže, da su zaštićeni policijom. Sličnog je mišljenja i predsjednik
Udruge hrvatskih dragovoljaca Zagrebačke županije Mladen Rogić, koji smatra da su manji
incidenti normalne pojave na takvim skupovima. »Bilo je puno dragovoljaca Domovinskog
rata koji su morali reagirati na pojedine govore, posebno onaj Stipe Mesića, koji je bio
izrazito iritantan. Ispada da mi, dragovoljci, nismo ništa učinili za ovu državu«,
ističe Rogić. Predsjednica Hrvatskog društva političkih zatvorenika Kaja Pereković
kaže da su članovi ovoga društva došli na prosvjed protiv onih koji žele povratak
imena Trga žrtava fašizma, ali osuđuje svako nasilje. »Smatramo da je nasilje
pogrešan način izražavanja političkog mišljenja i odbijamo bilo kakvu povezanost s
Mladenom Schwartzom. On nas ne može predstavljati, jer u demokratskom društvu nema
mjesta ekstremnim organizacijama«, poručuje Pereković.
Zoranu Pusiću, organizatoru skupa i tajniku Odbora za vraćanje imena Trgu žrtava
fašizma, koji je u obračunu s protivničkom stranom ostao bez zuba, nije jasno zbog
kojih razloga netko ometa miroljubivi skup kao što je proslava Dana Europe. »Najviše me
pogađa demonstracija mržnje i nasilja, a to je, nažalost, odraz dijela hrvatskog
političkog ozračja. Ako policija pokuša podijeliti krivnju za izgrede na obje strane,
bit će to krajnje cinično. Da su htjeli, policajci su mogli spriječiti incidente, no,
oni se najblaže rečeno nisu snašli«, drži Pusić.
Dopredsjednik HNS-a Stipe Mesić, koji je također fizički napadnut, još je oštriji u
ocjeni nedjeljnih izgreda: »Došlo je do javnog sukoba neistomišljenika koje je policija
tolerirala. Držim da iza toga stoji aktualna vlast kojoj je ovo bila samo generalna proba
za izazivanje nereda i izbjegavanje izbora. Vlast je znala što će se dogoditi, a to se
najbolje vidjelo po tome što nije bilo HTV-ovih kamera«. Mesićeva stranačka kolegica
Vesna Pusić javno pita ministra unutarnjih poslova Ivana Penića zašto policija nije
spriječila nasilje te traži od ministra da podnese ostavku.
Hrvatski helsiniški odbor (HHO), reagirajući na izgred, u priopćenju koje je potpisao
predsjednik HHO-a Vjekoslav Vidović, ocjenjuje kako se »širi val političkog nasilja,
ne samo prema aktivistima za ljudska prava, već i prema oporbenim političarima,
sindikalistima i novinarima. HHO je upozoravao da će se eskalacija nasilja nastaviti,
posebno u ovoj izbornoj godini, ako nadležni organi vlasti energično ne poduzmu mjere za
sprječavanje nasilja i ne privedu pravdi počinitelje«, ističe se u priopćenju HHO-a i
dodaje da se MUP za taj, uredno prijavljeni skup, »neadekvatno pripremio, reagirajući
nedopustivo neprofesionalno i nedjelotvorno«.
Akcija socijaldemokrata Hrvatske (ASH), reagirajući na događaje na Trgu hrvatskih
velikana, ističe da su u »vrijeme dok su službeni predstavnici države polagali vijence
na Oltaru domovine na Medvedgradu i upisivali rečenice o značenju antifašističke borbe
hrvatskog naroda, grupice neoustaša, crnokošuljaša i ostalih povijesnih 'šaka jada'
izazivali nerede i prolili krv«.
Dean Sinovčić i Ivana Matić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
U
Njemačkoj pravilo, u Italiji zadnjih deset godina iznimka
»Bliski susreti« lijevih i desnih radikala na njemačkim
ulicama i trgovima često se događaju. Gotovo da bi se moglo reći da ne prođu ni jedne
demonstracije radikalnih skupina, a da ne dođe do uporabe lanaca ili pivskih boca. Kad
jedna ekstremna skupina koristi demokratsko pravo javnog okupljanja, skupina drukčijega
ideološkog predzanaka obično je nasiljem nastoji udaljiti s trga na kojem je prijavila
javni skup.
Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka prati sve političke skupine i organizacije
koje koriste nasilje kao sredstvo političke borbe, a policijske snage pokušavaju
spriječiti njihove »bliske susrete«. Pritom je najčešće nemoguće spriječiti nekoga
da dođe na skup, jer je svako ograničavanje kretanja protivno temeljnim ustavnim
načelima, pa to načelo koriste oni koji argumente imaju u šakama, noževima ili
bokoserima, a nerijetko žrtve nasilja budu i policajci koji osiguravaju.
Inače, nasilje lijevih i desnih ekstremista na javnim skupovima i javnom životu
Njemačke osobito je izraženo u istočnim pokrajinama koje su bile pod DDR-om i
komunističkom dikataturom. Brandenburška je policija, primjerice zbog bujanja nasilnih
skupina svojedobno osnovala specijalnu postrojbu mobilne policije spremnu za sprječavanje
nasilnog djelovanja ekstremista. Tučnjave između ljevice i desnice, a poglavito između
fašista i antifašista, u Italiji pripadaju razdoblju divljaštva, prošloga (ili
budućega). Vođa postfašističke stranke Gianfranco Fini prešao je Rubikon otišavši
se pokloniti žrtvama fašizma (njemačkoga, ali uz talijansku pomoć) i u rimskim
Ardeatinskim jamama, a ove godine i u Auschwitz. Italija je izmislila i prva realizirala
fašizam, na svoju štetu, i toga je uglavnom svjesna. Bombaških i sličnih napada na
sekcije boračkih organizacija je znalo biti, kao što je znalo biti vrlo nasilnih, pa i
smrtonosnih sukoba ljevičara i desničara. U prošlih desetak godina toga praktički
nema, iako na zidovima još osvanu plakati i grafiti koji podsjete da je prije 12, 17 ili
20 godina tu ubijen neki mladić, »revolucionar«, kako svoje žrtve ideološke
zagriženosti radije naziva desnica nego ljevica. Naknadna analiza sada može lako
pokazati da su ti sukobi bili češći u trenucima društvene i političke krize u Italiji
i da stoga nisu bili toliko pokazatelj divljaštva neke ideologije, koliko simptom
(načeta) zdravlja države. (I. B./B. M.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Novak:
Policija nije upotrijebila silu
»Djelatnici PU zagrebačke nemaju informacija o tome je li
bila riječ o slučajnom ili, kako neki tvrde, planiranom napadu na okupljene građane na
Trgu hrvatskih velikana«, rekao je na redovnoj konferenciji za novinare u ponedjeljak
zamjenik načelnika PU zagrebačke Dubravko Novak. Novak je opovrgao neke navode u dnevnim
novinama, a osobito u članku objavljenom u ponedjeljak u Jutarnjem listu, u kojem piše
da je policija nasilno izvlačila Dražena Bujasa (22) i da su ga policajci cipelarili.
»Policija tijekom skupa nije primjenjivala sredstva prinude«, rekao je Novak. Na skupu
koji je na Trgu hrvatskih velikana u povodu Dana pobjede nad fašizmom organizirao Odbor
za povratak imena Trgu žrtava fašizma, u željeznom ogradom ograđenom prostoru, okupilo
se tristotinjak osoba, no 11 redara koji su trebali očuvati red nije bilo dovoljno, jer
su se oko ograđenog prostora počeli skupljati oni koji se nisu slagali s mišljenjem
antifašista. »Okupljanje je bilo odobreno i prostor je osiguran, no, samo 11 redara
nalazilo se na tri ulaza, pa je na sjeverni ulaz u skupinu ušlo 20-30 osoba, koje nisu
došle u miru, te su dvije osobe odmah počele trgati plakate. Intervenirala je policija i
izvukla ih s cijelom skupinom«, rekao je Novak, dodavši da će protiv dvojice koji su
trgali plakate biti podnesena prekršajna prijava. Policija je na mjesto okupljanja
pristizala po potrebi, a kako je vrijeme prolazilo, a netrpeljivost se razbuktavala, bilo
je potrebno sve više policajaca da očuvaju red. Do kraja okupljanja, odnosno nakon
njega, na Trg je pristiglo oko 100 policajaca, koji su razdvojili zavađene skupine.
»Tijekom prosvjeda, s jedne i s druge strane čule su se uvrede, a po vrijeđanju i
izrazito radikalnim izjavama posebno se isticalo 10-12 pankera među kojima se nalazio i
Bujas, kojega su kriminalistički službenici u civilu zamolili da se udalji, no ostali su
ih u tome spriječili. Prije kraja skupa netko je unutar ograde bacio kutiju suzavca, a
policija ima podatke o osobi koja je viđena sa suzavcem u ruci, pa će je privesti«,
rekao je Novak.
Po završetku okupljanja, protivnici antifašista počeli su bacati kamenje te su dvije
osobe zadobile lakše ozljede. Kamenom su pogođeni Aleksandra N. (76) i jedan od
govornika na skupu Zoran O. (42). Izvan ograđenog prostora je došlo i do tučnjave, pa
su sudionici, Ljubomir M. (29) i Damir J. (37), odmah privedeni. (B. T.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Babić
ne zagovara korijenski pravopis, nego traži da Hrvati ne piju mlijeko nego - mlieko
Akademici Stjepan Babić i Dalibor Brozović pisanje
»Jutarnjeg lista« o prijedlogu Vijeća za normu hrvatskoga jezika pri Ministarstvu
znanosti i tehnologije ocjenjuju »jeftinim senzacionalizmom i huškačkom podvalom« /
Hoće li Hrvati morati ponovno učiti vlastiti pravopis?
ZAGREB, 10. svibnja
- Hrvatska je javnost vrlo osjetljiva na sva pitanja što se dotiču hrvatskoga jezika.
Razlozi su ponajprije izvanjezične naravi: povijesne oklonosti u kojima je desetljećima
tuđinska politika arbitrirala o različitim pitanjima hrvatskoga književnogajezika. No,
o jezičnim raspravama javnost valja obavještavati utemeljeno i razložno, ne smućivati
ju pogrešnim ili politički tendencioznim interpretacijama, poluinformacijama ili
lažima. U tomu smislu iznimka nije niti smije biti prijedlog Vijeća za normu hrvatskoga
jezika pri Ministarstvu znanosti i tehnologije, a odnosi se na dio složene pravopisne
problematike. Taj je prijedlog, što ga je potpisao predsjednik rečenoga Vijeća, ugledni
jezikoslovac akademik Stjepan Babić upućen na razmatranje znanstvenim i kulturnim
ustanovama te parlamentarnim političkim strankama, o čemu je u ponedjeljak u Jutarnjem
listu osvanuo opsežan članak pod naslovom »Stjepan Babić predlaže uvođenje
korijenskog pravopisa!«. O kakvu je prijedlogu riječ?
U dopisu Vijeća za normu hrvatskoga jezika navodi se da je jedan od sadašnjih zadataka
hrvatske jezične norme u tome da se »u slobodi oslobodi nanosa nanesenih posrednim ili
neposrednim srpskim utjecajem, jednih djelovanjem tzv. hrvatskih vukovaca, a drugih
otvorenom ili prikrivenom prisilom za dviju Jugoslavija. Maticu hrvatskoga književnoga
jezika zbog njegove stabilnosti izgrađene dugom i snažnom tradicijom ništa nije moglo
izbaciti iz njezina toka, a pojedine rukavce koji su ga narušavali sam je ispravljao tako
da su danas jedni likovi gotovo potpuno prihvaćeni, npr. sol, sokol, stol, vol, Europa,
hrđa, hrzati, petero, ňd mene, drugi se upravo vraćaju, npr. razlikovanje dativa od
lokativa zamjeničke sklonidbe (D dragomu, prvomu, L dragome, prvome..), zamjenički ak.
jd. ju umjesto je, gramatički naziv osoba, osobni umjesto lice, lični, (...) i drugo.«
U dopisu se također navodi pisanje d,t ispred c u riječima na -dac, -tac, -dak, -tak,
-tka (ledci, letci, mladci, mlatci..), potom pisanje je iza pokrivenoga r tipa,
primjerice, vr(j)edniji, str(j)elica, te naglašava da su takva pravopisna pitanja na
dobrome putu povoljnoga rješavanja. Međutim, na jednom pitanju je zapelo, a to je
pisanje glasa kojim je zamijenjen starohrvatski dugi jat. I tu je čini se izvor
»nesporazuma«, nerazumijevanja kakvo se očituje i u spomenutom novinskome članku.
Dakle, predlaže se da se na mjestu nekadašnjega dugoga jata piše ie umjesto ije,
primjerice: mlieko, tielo, biel, liep i drugo. U prilog tomu kaže se da je pisanje ije na
tome mjestu (mlijeko, tijelo, bijel, lijep) neprimjereno jer »Hrvati nikada nisu
prihvatili dvosložni izgovor dugoga jata« što je »izraziti utjecaj Karadžićeva
utjecaja«.
U dopisu Vijeća upućuje se na članak akademika Dalibora Brozovića »Refleks
starohrvatskoga dugog jata u hrvatskome slovopisu« objavljenu u »Jeziku« broju 1, u
listopadu prošle godine, a citiraju se i Brozovićeve riječi o političkoj strani toga
pitanja. Naime, akademik Brozović smatra da politička bojazan i u ovome slučaju znači
nešto suprotno jer »ako je endehaški režim uzeo iz hrvatske tradicije nešto što je
inače dobro i vrijedno, onda to nije samim tim postalo loše i nevrijedno. To bi ustvari
značilo nacističkim i kvislinškim režimima priznavati monopol na vrijednosti iz
nacionalne tradicije.«. Valja podsjetiti da su već ilirci polovicom prošloga stoljeća
uveli pisanje ie za duge slogove (mleiko, tielo..), a je za kratke (mljekar, bjelina,
tjelesni...) te da se tako pisalo više od pola stoljeća. Zato Vijeće za normu
hrvatskoga jezika smatra da valja oživjeti hrvatsku tradiciju pisanja ie i na tom tragu
potiče raspravu o tom pitanju u stručnoj, kulturnoj, ali i političkoj i
društvenojjavnosti (traži se i očitovanje parlamentarnih političkih stranaka).
Obratili smo se akademiku Stjepanu Babiću koji nam je iznio sadržaj prijedloga Vijeća
izrazivši ogorčenost senzacionalnim pisanjem Jutarnjeg lista, punim, kako reče,
netočnosti, iskrivaljavanja i nerazumijevanja teme jer, naglašava, ne zalaže se ni za
djelomično uvođenje korijenskoga pravopisa. Akademik Brozović također ističe da nije
posrijedi uvođenje morfonološkoga pravopisa - ne predlaže se pisanje vrabac, vrabca! -
nego reforma pisanja dvoglasa ie. Pisanje ie umjesto ije bilo bi mnogo fonološkije nego
li je to sadanji pravopis, jer odgovara stvarnom izgovoru, kaže akademik Brozović
nazvavši pisanje Jutarnjega lista »jeftinim senzacionalizmom i huškačkom podvalom«.
Prof. dr. Marko Samardžija s Odsjeka kroatistike Filozofskoga fakulteta u Zagrebu,
upozorava na dva segmenta u spomenutu prijedlogu. Jedan je problem da se u hrvatskome
pravopisu ublaži fonologija, što hrvatski pravopis postupno i radi (pisanje zadatci,
napitci...) i što je u redu. Drugo je pisanje ie i ije na mjestu bivšega refleksa dugoga
jata, što prate prijepori i među stručnjacima. Pisanje ie umjesto ije izazvalo bi
društvene poteškoće. Pravopisne se navike teško mijenjaju, poglavito kad je posrijedi
jedna tako temeljita promjena. Po mišljenju prof. Samardžije nije moguće izbjeći
negativne povijesne primisli koje nemaju veze s meritumom stvari. Teško je izbjeći
izvanstručnu podjelu i političku motivaciju. Na Odsjeku kroatistike raspravljalo se o
rečenom prijedlogu koji je jednoglasno odbijen, kazao nam je prof. Samardžija.
Dr. Josip Lisac, profesor na Odsjeku kroatistike zadarskoga Filozofskog fakulteta, kaže
da prijedlog da se za dugi jat piše ie, a ne ije nije prijedlog korijenskoga pravopisa.
On je u znanstvenome smislu svakako opravdan jer kad se kaže pijemo mlijeko (prva riječ
nije od dugoga jata, a druga jest) doista se ono što se sada piše kao ije ne izgovara
isto. Drugo je pitanje treba li promjenu u pisanju provesti. O tom valja ozbiljno
promisliti i donijeti odluku, smatra prof. Lisac.
O prijedlogu Vijeća za normu hrvatskoga jezika u utorak, 11. svibnja, raspravljat će
još jedno stručno tijelo - jezikoslovni krug Matice hrvatske. Slijede rasprave u drugim
ustanovama nakon kojih će se, valja se nadati, iskristalizirati jasni, stručno
argumentirani stavovi o aktualnom pravopisnom prijedlogu.
Živana Morić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Hrvati
u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica
U tri dana prosvjeda policiji je podneseno više od
stotinu prijava za ratni zločin / Srpska zlodjela u Berku i Lovasu nedavno su
istraživali i istražitelji Haaškoga suda, rekao je saborski zastupnik HDZ-a
Čobanković
BERAK, 10. svibnja -
Nastavak ekshumacije hrvatskih žrtava iz masovnih grobnica u Berku, nedaleko od Vukovara,
rezultirao je spontanim okupljanjem 7. svibnja i danonoćnim mirnim prosvjedom
sedamdesetak hrvatskih povratnika u to selo. Nakon punih osam godina nadanja, glas protiv
suživota s pripadnicima srpske manjine za koje postoje dokazi da su počinili ratni
zločin nad Hrvatima, podigli su majke, očevi, braća i sestre 56-oro ubijenih Berčana.
Nakanu prosvjednika da ne odustanu sve dok Državno odvjetništvo ne podigne optužnicu
bar protiv jednoga od mnogih ratnih zločinaca koji još uvijek žive u Berku, nisu
promijenili ni zaključci doneseni u ponedjeljak na izvanrednoj zatvorenoj sjednici
Općinskoga vijeća Tompojevaca. Vijeće je, naime, podržalo mirne prosvjede, a od
državnih institucija zatražilo brže procesuiranje ljudi za koje postoje dokazi da su
počinili zločine. Apelirajući na prosvjednike da zadrže dostojanstvo i ističući da
je to još jedan način odavanja dužnog poštovanja prema ubijenim Hrvatima, članovi
Vijeća predložili su da se narednih dana nastavi jednosatno održavanje prosvjeda uz
molitvu i paljenje svijeća kod središnjega Velikog križa u Berku s početkom u 17 sati.
Tu se očekuje nazočnost županijskih i državnih čelnika. No, prosvjednici su naglasili
da će kod križa i dalje biti danonoćno. Sjednici su nazočni bili i
vukovarsko-srijemski dožupan Andrija Matić, saborski zastupnici HDZ-a Dragan Papac i
Petar Čobanković, načelnik Odjela policije PU vukovarsko-srijemske, zapovjednik
OESS-ove policije i drugi predstavnici županijskih vlasti. Obraćajući se mještanima
okupljenim pred križem u središtu sela, na kojemu je iznad 28 fotografija Berčana,
čija sudbina još nije poznata, pisalo »hoćemo istinu«, Petar Čobanković je izjavio
da je u tri dana održavanja prosvjeda policiji podneseno više od stotinu prijava za
ratni zločin počinjen nad Hrvatima u Berku, gdje je u Domovinskom ratu ubijeno deset
posto hrvatske populacije.
Naime, po popisu stanovništva iz 1991., Berak je imao 37 posto pripadnika srpske manjine,
a ostalo su bili Hrvati. »Znamo da je dio Srba odlukom predsjednika Tuđmana pomilovan,
ali isto tako znamo da ratni zločinci moraju odgovarati za zlodjela«, rekao je
Čobanković. Govoreći da će hrvatske institucije nedvojbeno ubrzati procesuiranje
ratnih zločinaca, Čobanković je podsjetio da su srpska zlodjela nedavno u Berku i
Lovasu istraživali i istražitelji Haaškoga suda. Podsjetimo da su prosvjednici
proteklog petka, subote i nedjelje u znak revolta mirno i dostojanstveno obilazili kuće
onih Srba u Berku za koje nekolicina preživjelih, od ukupno 96 Berčana koji su u
listopadu '91. prošli dvoipomjesečni pakao zatočeništva, tvrdi da su počinili ratni
zločin.
Među prosvjednicima su i žene koje su domaći Srbi, zajedno s crnogorskim četnicima
tada silovali. Milorad Momić, Ilija Vučetić, Zdravko Batula i Dušan Poštić samo su
neka od mnogih imena koje Hrvati prozivaju kao ratne zločince. »Mi znamo kako rana boli.
Istu smo golgotu prošli za vrijeme rata. Isto i sada prolazimo kao i vi, gledajući svaki
dan one koji su nas izdali, koji su upirali prstom u nas«, kaže se u brzojavu koji je
prosvjednicima uputila Udruga žena općine Lovas.
Ljiljana Pandža
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Od
utorka ekshumacija u Berku
Iskapanje posmrtnih ostatka hrvatskih žrtava iz masovne
grobnice u Berku, koja je pronađena uz cestu Orolik -Negoslavci, počet će 11. svibnja,
potvrdio je povjerenik Komisije za zatočene i nestale natporučnik Marko Miloš. Članovi
stručnoga tima za ekshumacije su u grobnici veličine 20x5 metara, na dubini od jednog i
pol metra, pronašli dvije skupine žrtava čija su tijela pobacana jedno preko drugoga.
Pronađene čahure, potvrdio je predsjednik Komisije pukovnik Ivan Grujić, dokazuju da je
lokalitet grobnice ujedno i mjesto egzekucije. U jednoj su skupini posmrtni ostaci osmero,
a u drugoj troje žrtava. No, rekao je Miloš, cijelo to područje istražit će se u
dužini od najmanje petsto metara s jedne i s druge strane ceste. U poljskome bunaru s
industrijskom vodom u Čakovcima pokraj Berka pronađeni su posmrtni ostaci petoro
hrvatskih žrtava do čijeg će se identiteta na zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu
doći posebnom sudsko-medicinskom ekspertizom. Na katoličkome groblju u Bokšiću
ekshumirane su dvije žrtve. Budući da se pretpostavlja o komu je riječ, posmrtni ostaci
prevezeni su na patologiju Opće bolnice Vinkovci, gdje će članovi obitelji sljedećeg
tjedna biti pozvani na identifikaciju. Stručni tim za ekshumacije će 11. svibnja na
temelju iskaza svjedoka u središtu Čakovaca provjeriti još jedan bunar, a potom će se
prići ekshumaciji troje žrtava iz bunara u Berku. (Lj.P.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Do
kraja godine još 2.500 stanova za stradalnike Domovinskoga rata
Do 2001. godine, krajnjeg roka za zbrinjavanje
stradalnika Domovinskog rata, bit će izgrađeno više od 7.000 stanova, rekao je ministar
Radić na Susretima u Vladi / Do kraja svibnja bit će isplaćen i posljednji stambeni
kredit, naglasio je Njavro
ZAGREB, 10. svibnja
- Trenutačno je u raznim fazama pripreme, ugovaranja, građenja i korištenja oko 4.500
stanova namijenjenih braniteljima i stradalnicima iz Domovinskoga rata, a 2.500 stanova
bit će useljivo još tijekom ove godine. Do 2001. godine, krajnjega roka za zbrinjavanje
stradalnika Domovinskoga rata određenoga Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i
članova njihovih obitelji, bit će izgrađeno više od 7.000 stanova.
Te je brojčane pokazatelje na Susretima u Vladi u ponedjeljak iznio potpredsjednik Vlade
i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić, koji je zajedno sa svojim suradnicima, te uz
nazočnost ministra hrvatskih branitelja dr. Juraja Njavre, predstavio program stambenoga
zbrinjavanja stradalnika Domovinskoga rata.
Radić je istaknuo da se stradalnici zbrinjavaju na četiri načina - izgradnjom kuća za
100-postotne invalide, stambenim kreditima za izgradnju, kupnju ili poboljšanje uvjeta
stanovanja te jednokratnom novčanom pomoći za stradalnike u obnovi, kao i obnovom kuća
i izgradnjom novih stanova za stradalnike. Cijeli je projekt započeo u travnju 1997.
godine, kada je dodijeljeno 1.515 stambenih kredita, dok je u 1998. godini dodijeljeno
1.015 kredita. Također, napomenuo je Radić, kroz Vladin program zbrinjavanja
100-postotnih invalida Domovinskoga rata izgrađena je 151 obiteljska kuća, a u fazi
pripreme i izgradnje su još 23 kuće.
»Na dobromw smo putu da taj posao dovršimo u zakonom definiranom roku«, optimističan
je ministar Radić, dodajući da je »većina općina odradila taj posao, ali ima i onih
koji ne ispunjavaju svoje obveze«. Problemi se odnose, prije svega, na lokalnu upravu i
samoupravu, koja je zakonom dužna osigurati potrebne dozvole i infrastrukturu. No,
posebno je pohvalna činjenica, nastavio je Radić, da je postignuta cijena od 4.626,32
kune po metru kvadratnom, a u tu su cijena uključena sva porezna davanja, kao i PDV.
Radić je predstavio i novost u programu, a u suradnji s Agencijom za promet nekretninama,
tako da je stradalnicima ponuđen katalog, u kojem je ponuda kuća otkupljenih od onih
koji su iz raznih razloga napustili Hrvatsku i prodali svoje nekretnine. »Taj ćemo
način rješavanja zbrinjavanja stradalnika Domovinskoga rata u budućnosti više
preferirati«, najavio je Radić.
Suradnju između Ministarstva razvitka i obnove te Ministarstva za hrvatske branitelje
posebno je pohvalio ministar Njavro. On je istaknuo da su 1997. godine stambeno zbrinuti
uglavnom 70, 80 i 90-postotni invalidi, a prošle godine 50 i 60-postotni, dok će se do
2001. godine zbrinuti i oni s lakšim stupnjem invaliditeta. Tako će do konca ovoga
mjeseca stradalnicima biti predano više od 400 novih stanova, a od prošlogodišnjih
kredita do konca ovoga mjeseca bit će isplaćen i posljednji stambeni kredit.
Također, Radić i Njavro su podsjetili i da 100-postotni invalidi dobivaju stanove ili
novčanu pomoć - bespovratno, 70-postotni vraćaju 30 posto od iznosa, a 50-postotni
vraćaju 50 posto.
Andrea Latinović
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Prijava
protiv osmorice osumnjičenih za malverzacije u »Slobodnoj Dalmaciji«
SPLIT, 10. svibnja -
Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije, za niz malverzacija u poslovanju
kojom je ta kuća oštećena za 130 milijuna DEM, podnijela je kaznenu prijavu protiv osam
osoba. Kaznena prijava podnesena je protiv Miroslava Kutle, predsjednika Nadzornog odbora
i vlasnika, Ante Bušića, bivšeg predsjednika Uprave, Ivice Bočine, člana Uprave,
Borisa Kambera, bivšeg člana Uprave, Dušana Buljana, šefa voznog parka, Marina Črnje,
bivšeg zamjenika predsjednika Nadzornog odbora, Metoda Jurišića, bivšeg predsjednika
Upravnog odbora i Ivana Kaleba, zamjenika glavnog i odgovornog urednika Slobodne
Dalmacije.
Kaznena djela za koja ih se tereti počinjena su u razdoblju od početka 1993. godine,
kada je Globus holding postao vlasnik Slobodne Dalmacije. U jedanaest točaka prijave
tereti ih se da su u sedam banaka podigli hipotekarne kredite, pa su tako nekretnine
Slobodne opterećene založnim pravom na oko 80 milijuna DEM. Ti su zajmovi, sumnja se,
preko Štedno-kreditne službe Slobodne plasirani u satelitske tvrtke Globus holdinga.
Slobodna se zaduživala i podizanjem dugoročnih kunskih kredita kod 12, te deviznih
zajmova kod tri banke. Kada su tvrtke-kreditori Brodomerkur, Splitska i Dalmatinske banka
zatražile naplatu svojih zajmova, račun Slobodne bio je blokiran za iznos od 25 milijuna
DEM. Udruga, nadalje, sumnja da je tijekom 1997. godine prodano više desetaka automobila
u vlasništvu Slobodne, bez javnog natječaja. Čelnici Slobodne, tvrdi Udruga, nezakonito
su stekli vrijedne nekretnine i pokretnine, a neki su podigli kredite od nekoliko milijuna
kuna koje ne vraćaju.
Udruga tu osmoricu smatra odgovornima i za nestanak 20 milijuna DEM, uz pripadajuće
kamate, koji su prije početka Domovinskog rata plasirani u slovenski Elan. Uz to, tvrde
da osnovano sumnjaju da se novac od oglasa i reklama trošio nenamjenski. Osmorici se
posebice zamjera korištenje kartice American Express te tzv. zlatne Kutline kartice kojom
su, o trošku Slobodne, kupovali od hrane do bundi.
U prijavi se, između ostaloga, navodi da je u prvoj polovici 1993. godine iz bačava
spremljenih u voznom parku nestalo više tisuća litara nafte.
Udruga je kaznenu prijavu podnijela još 8. veljače, a Ante Gudelj, načelnik Odjela
gospodarskoga kriminaliteta PU splitsko-dalmatinske, potvrdio je da se već mjesec dana
ispituju navodi iz kaznene prijave te da je najveći dio posla i završen. »Saslušane su
sve relevantne osobe iz prijave i do sada se može potvrditi veći dio njezinih navoda«,
kazao je Gudelj, dodavši da će policija svoj dio posla obaviti do kraja.
Gudelj podsjeća da je Udruga 8. veljače 1993. kaznenu prijavu za nezakonitu pretvorbu
Slobodne Dalmacije podnijela i protiv skupine na čelu sa Zlatkom Matešom, tadašnjim
direktorom Agencije za restrukturiranje i razvoj, a da sudska istraga, bez obzira što je
policija nadležnom odvjetništvu dostavila rezultate kriminalističke obrade, još uvijek
nije otvorena. Županijski državni odvjetnik Ante Vrdoljak opovrgava da je riječ o
političkom pritisku, te dodaje da je Županijsko državno odvjetništvo od PU
splitsko-dalmatinske i Financijske policije zatražilo dodatne informacije kako bi se,
eventualno, pokrenula istraga. Vrdoljak ističe da će, možebitna istraga u vezi sa svim
dosadašnjim prijavama o nepravilnosti u radu Slobodne Dalmacije biti ujedinjena.
Irena Dragičević
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Prosvjed
Sindikata novinara zbog napada na novinare »Novog lista«
ZAGREB, 10. svibnja
- Sindikat novinara Hrvatske najoštrije prosvjeduje protiv napada na Roberta Franka i
Ronalda Brmalja, novinare Novoga lista, koji su u petak 7. svibnja brutalno pretučeni u
Mostaru, te nasiljem onemogućeni u obavljanju novinarskog posla. Napad na hrvatske
novinare napad je na slobodu izražavanja i mišljenja, na javnu riječ, te predstavlja
kršenje elementarnih prava novinarske profesije i slobodne javnosti, ističe se u
priopćenju Sindikata novinara Hrvatske, što ga je potpisao predsjednik Sindikata
Dragutin Lučić.
Izražavamo zabrinutost stvorenom atmosferom netolerancije i nasilja u kojoj je u Bosni i
Hercegovini, te u Hrvatskoj moguće, primjerice, premlaćivanje sindikalnih vođa,
antifašista i novinara te od vlasti u objema državama i predstavnika međunarodne
zajednice, tražimo brzu i učinkovitu istragu, te privođenje počinitelja pravdi.
»Mostarski slučaj« držimo ekstremnim primjerom zastrašivanja, odnosno
»discipliniranja« novinara, te metaforom za obnovu »jednoumlja, kakvo već Vojska
Jugoslavije prakticira u Podgorici na koži hrvatskoga novinara Antuna Masle, zaključuje
se u priopćenju Sindikata novinara Hrvatske.
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Šestorica
odbili Šeksov poziv da se »zatvore« do postizanja dogovora!
ZAGREB, 10. svibnja
- Od »hrvatskoga Daytona« definitivno neće biti ništa. Oporbena šestorica u
ponedjeljak su odlučila da na poziv glavnoga HDZ-ova pregovarača Vladimira Šeksa - o
tome da se svi zajedno negdje zatvore i tamo ostanu dok ne postignu konsenzus o izbornom
zakonu - neće niti odgovoriti, jer ga ne smatraju pozivom. U njemu, kako navode, nema
ništa konkretno, ni mjesto, ni vrijeme, niti dnevni red sastanka, a njima samima »nije
do egzotičnoga turizma i izleta«.
Ipak, čelnici šestorice i dalje su za nastavak razgovora, ali kao i dosad u Saboru, pred
novinarima. Tako su se, saznajemo, u ponedjeljak u Saboru sastali glavni pregovarači
HDZ-a i šestorice, Vladimir Šeks i Luka Trconić koji su, ocijenivši da bi bilo korisno
da se pregovori oko izbornog zakona nastave, okvirno dogovorili nastavak pregovora za
sljedeći tjedan. U međuvremenu, ovaj tjedan bi se, kako nam je rekao Trconić, trebali
sastati čelnici šestorice i usuglasiti se o pozicijama u nastavku pregovora.
»Pregovarat ćemo sa svojih poznatih pozicija, ali uz nadu da ćemo se nekako uspjeti
dogovoriti«, komentira Luka Trconić.
Inače, u redovima oporbenih pregovarača ovih se dana mogu čuti i zamjerke na sam sistem
pregovora. Primjedbe su, naime, upućene na adresu Vladimira Šeksa, koji je istovremeno i
moderator pregovora i glavni HDZ-ov pregovarač, dakle vrlo zainteresirana strana i samim
time u povlaštenom položaju u odnosu na ostale pregovarače. Moguće je, stoga,
očekivati da će neki u oporbi predložiti da voditeljsku palicu u pregovorima preuzme
netko treći, možda netko iz stručne radne skupine koja je izradila temeljna načela
izbornog zakona na kojima se temelje pregovori.
Oporbenjaci, također, smatraju da bi poboljšanju daljnjih pregovora pridonio i sastanak
šefova klubova HDZ-a i oporbene šestorice, ali bez ostalih oporbenih stranaka koje
sudjeluju na pregovorima. (M.P.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Datum
izbora podijelio šestoricu: SDP govori o bojkotu, ostali su protiv
SDP će pozvati sve da ne izađu na izbore, ako budu
održani 26. prosinca / HSS apelira na HDZ da izbori budu sredinom prosinca / HSLS pak
tvrdi da o bojkotu nema ni govora, a ni LS ne razmišlja o bojkotu / U HDZ kažu da će se
točan datum izbora znati tek kad bude objavljen
ZAGREB, 10. svibnja
- Hoće li ovogodišnji božićni i novogodišnji blagdani proći u uobičajenom
prazničnom raspoloženju? Ili će pak Hrvatsku tresti završnica predizborne kampanje,
politički okršaji HDZ-a i oporbe te polemike oko toga treba li oporba bojkotirati
izbore, napustiti Sabor i pozvati građane na javni neposluh prema vlasti?
Tako, naime, izgleda scenarij što ga je na SDP-ovoj tribini u Novoj Gradiški iznio
dopredsjednik SDP-a Mato Arlović, u slučaju da HDZ ostane pri odluci da se izbori održe
26. prosinca. No, za razliku od pomalo radikalnih najava SDP-a, ostatak šestorice nije
tako rezolutan, pa bi se, ostane li 26. prosinca datum izbora, mogli očekivati lagani
potresi u šestorici. »Izbori toga dana, što predlaže HDZ, sramota su. To je
nezapamćeno u demokratskom svijetu, pogotovu na području Europe, gdje tih dana ozbiljne
stranke zaustavljaju sve političke aktivnosti. Ako izbori tada budu raspisani, onda ćemo
radi zaštite vjerskih sloboda i prava pozvati sve u Hrvatskoj da ne izađu na izbore«,
istaknuo je Arlović.
Oštre reakcije na datum izbora stižu i iz HSS-a. Predsjednik Kluba zastupnika Luka
Trconić ocjenjuje neprihvatljivim »da izbori budu između Božića i Nove godine, jer su
ljudi zaslužili da te blagdane provedu u miru Božjem«. Iako drži da je malo
preradikalno govoriti o bojkotu izbora, Trconić napominje da »ako ostane 26. prosinac,
nismo daleko od toga«. »Ne bih želio prejudicirati, ali bio bi raritet da imamo izbore
za velike kršćanske blagdane. To znači omalovažavanje vjerskih osjećaja«, tvrdi on i
apelira na HDZ da se izbori održe polovinom prosinca.
»Ako izbori budu 26. prosinca, onda ćemo na njih izaći 26. prosinca«, kratko komentira
čelnik HSLS-a Dražen Budiša, istaknuvši da o bojkotu zbog datuma nema govora. »Jedino
mislim da se varaju oni koji računaju da će narod nagraditi onoga tko je odabrao taj
datum. To je vrijeme kad ljudi žele biti u miru i bez političkih strasti. Bilo bi bolje
da je to 10 dana prije ili poslije, ako se već planira u to doba održati izbore, ali bi
bilo još bolje da bude dva-tri mjeseca prije«, kaže Budiša.
I dok IDS poručuje da se izbori moraju održati sedam ili 14 dana prije no što predlaže
HDZ »jer je jednostavno neprihvatljivo njihovo održavanje za božićnih blagdana«, stav
LS-a je nešto »mekši«. »Odluku o datumu donosi Predsjednik Republike, a mi smo se
spremni usuglasiti s primjedbama, ako ih ima, Katoličke crkve na dan održavanja
izbora«, ističe politički tajnik LS-a Božo Kovačević. Ako izbori budu za blagdan sv.
Stjepana, 26. prosinca, LS će se vjerojatno odazvati, ali »bilo bi dobro da Predsjednik
Republike razmisli o datumu izbora«. Kovačević dodaje da sam dan održavanja izbora ne
bi trebao biti razlog bojkota, jer je važnije je li izborni zakon demokratski i jesu li
pripreme obavljene u skladu sa zakonom.
»Što se tiče Arlovićeve izjave, začuđuje da razuman čovjek i političar najavljuje
bojkot izbora, posebice ako za to ne postoji ni valjan razlog ni odluka«, drži
glasnogovornik HDZ-a Ivica Ropuš, koji vjeruje da je riječ o Arlovićevoj ishitrenoj
izjavi. Što se tiče konkretnog datuma izbora, on će, kaže Ropuš, biti poznat tek kad
se službeno objavi.
Marija Pulić
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Herak:
Osmislit ćemo novi turistički marketing
DUBROVNIK, 10. svibnja
- Ministar turizma Ivan Herak istaknuo je u ponedjeljak da će njegovo ministarstvo
inzistirati na novom hrvatskom marketinškom planu za turizam.
»Dosad smo posve stereotipno i zastarjelo nastupali na turističkom tržištu. Situacija
oko NATO-ove akcije sve nas je iznenadila, no osobno nisam zadovoljan planom što ga je
izradila Hrvatska turistička zajednica. Stoga sam danas imenovao Povjerenstvo koje bi
trebalo razraditi taj plan, a u njemu su Pave Župan-Rusković i Niko Bulić«, rekao je
Herak tijekom radnog sastanka s turističkim djelatnicima i hotelijerima
Dubrovačko-neretvanske županije. Na sastanku su bili i župan Ivan Šprlje te dožupan
Pero Cvjetović. Ministar je naglasio da će Povjerenstvo za tjedan dana razraditi
marketinški plan koji će turističko gospodarstvo uputiti na nove oblike nastupa u
inozemstvu. Za to će se iskoristiti usluge najutjecajnih marketinških kuća u
inozemstvu, poglavito na tržištima za koje se smatra da nam pružaju bilo kakvu šansu
za ovu sezonu, objasnio je.
Osvnuvši se na aktivnosti Hrvatske turističke zajednice, Herak je ustvrdio da će
ubuduće regije imati primat u turističkoj promidžbi, a ukinut će se lokalne akcije i
smanjiti one na razini države. Govoreći o stanju u turizmu, kazao je kako je pad posjeta
započeo i prije rata zbog zastarjelog proizvoda koji se nudio tržištu kao i zastarjelih
kanala i načina prodaje.
Među novim mjerama koje je Vladi predložilo Ministarstvo turizma jest utvrđivanje
vlasničkih odnosa u hrvatskim ugostiteljsko-turističkim društvima s obzirom da mali
dioničari u prosjeku tri do četiri godine ne otplaćuju svoje dionice. Herak je upozorio
kako će se radi »čišćenja« u vlasničkoj strukturi primjenjivati zakonska odredba,
prema kojoj se ugovor o kupoprodaji dionica raskida sa svakim tko nije otplatio tri
posljednje rate.
»Ministarstvo inzistira na novoj procjeni vrijednosti s obzirom da je ona iz 1992. godine
loše napravljena jer se nije primijenila dinamička metoda, kao što se to radi svugdje u
svijetu. Nažalost, nakon sedam godina vrijednost turističkih kompleksa bit će umanjena.
Uz to, vrijednost pada što je objekt južnije, ne samo zbog rata u Županiji nego i zbog
nekvalitetnog upravljanja, a i kriminala«, kazao je Herak. Dodao je kako je činjenica da
jedino država ima interes i mogućnosti pomoći turizmu, no nije se složio da ona jedina
određuje temeljne odnose i poziciju hrvatskog turizma.
Turistički djelatnici i hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije iznijeli su ministru
poražavajuće podatke koji najavljuju propast sezone na ovom području zbog ratnih akcija
NATO-a. Predočili su mu i prijedlog mjera za puko preživljavanje dubrovačkog turizma do
sezone 2001. godine.
Anton Hauswitschka
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Nezavisni
sindikati traže saborsku raspravu o prodaji javnih poduzeća
ZAGREB, 10. svibnja
- Nedopustiva je prodaja javnih poduzeća zbog »krpanja rupa« u proračunu, te zbog
isplata mirovina, rečeno je na tiskovnoj konferenciji Nezavisnih hrvatskih sindikata
(NHS), kojoj su nazočili predstavnici sindikata triju velikih javnih poduzeća:
Republičkog sindikata radnika HPT-a, Sindikata INE i naftnog gospodarstva te Hrvatskoga
elektrogospodarskog sindikata.
»Svjesni smo manjkavosti proračuna i rupa u mirovinskom i zdravstvenom fondu, no to nije
razlog da se javna poduzeća prodaju«, kazao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a
dodavši da su dugo šutjeli, no »problem prodaje javnih poduzeća treba podići do
saborske rasprave«. Sever je najavio sastanak s predstavnicima Vlade, na kojem će,
nadaju se, biti i premijer Zlatko Mateša. »Bit će to tek uvodni sastanak«.Ako ne bude
rezultata, nastavio je on, spremni smo na prosvjede.
»Model privatizacije, kojeg načelno zauzimamo jest - većinsko vlasništvo
zaposlenicima, te podjela besplatnih dionica zaposlenima«, kazao je Božo Mikuš,
predsjednik Sindikata Ine i naftnoga gospodarstva. »Ne vidimo kupca na domaćem tržištu
koji bi mogao platiti Inu, jer većina dosadašnjih kupnji poduzeća u Hrvatskoj nije bila
prava kupnja za novac, već manipuliranje nepokrivenim pravima«, naglasio je on, te
zaključio da bi svi ostali modeli privatizacije, umjesto predloženog, bili neprovedivi.
»Gospodarska podčinjenost može biti puno gora od političke«, rekao je Dubravko
Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata. »Protiv smo toga da Davor
Jurić, predsjednik SSSH potpisuje s potpredsjednikom Vlade, Borislavom Škegrom dogovor o
privatizaciji javnih poduzeća, jer »SSSH u HEP-u ima samo 300 članova«, rekao je.
»Protivimo se predloženom obliku privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, prema kojoj
će radnici i 450.000 branitelja sudjelovati sa samo pet posto kapitala HT-a«, kazao je
Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a. (A.F.)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Otvoren
3. međunarodni kongres nuklearne medicine
OPATIJA, 10. svibnja -
Pod pokroviteljstvom hrvatskog ministra zdravstva Željka Reinera, u ponedjeljak je u
Opatiji počeo s radom 3. međunarodni kongres Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu.
Prisutni su znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske, većine europskih zemalja i SAD-a koji
će na skupu raspravljati o aktualnim temama iz nuklearne medicine. Razvoj te medicinske
grane, kako je istaknuto, od osnutka je neposredno vezan uz napredak prirodnih i
tehničkih znanosti. Bit će govora o nuklearnoj medicini u pedijatriji, emisijskoj
tomografiji i kliničkom odlučivanju u koronarnoj bolesti, dijagnostici i liječenju
bolesti kosti i zglobova, dijagnostici tumora - posebice mozga, ispitivanju pluća,
bubrega i drugih organa. Znatan dio programa bit će posvećen štitnjači - ispitivanjima
ultrazvukom, liječenju endemske gušavosti, upali i karcinomu štitnjače. Međunarodni
kongres završit će u srijedu, 12. svibnja. (Hina)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU
Simpozij
o invalidima u Puli
PULA, 10. svibnja -
U Puli je u ponedjeljak počeo dvodnevni Četvrti hrvatski simpozij o invalidima, pod
visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. »U
civiliziranom društvu ne može se dogoditi da se osobe s invaliditetom tretira drukčije
od ostalih i diskriminira. Upravo invalidnim osobama treba omogućiti puno sudjelovanje u
društvu, nezavisno življenje, a njihova prava treba odrediti jedinstvenim zakonom«,
istaknuo je, otvarajući simpozij, ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović. Trebalo bi
donijeti zakon kojim bi se zaštitila prava invalidnih osoba, rekao je ministar. Naglasio
je i pozornost koju država posvećuje osobama s invaliditetom te pokroviteljstvo
predsjednika Republike nad pulskim simpozijem. Glavna je tema skupa zakonodavna zaštita
invalida - treba li donositi posebne zakone koji će se odnositi isključivo na invalide
ili će ih se uključiti u zakone o posebnim pitanjima. »Broj osoba s invaliditetom sve
se više povećava. Statistike Ujedinjenih naroda pokazuju da ih je godišnje više za
pola posto«, kazao je predsjednik Saveza organizacija invalida Hrvatske Zorislav Bobuš.
(Hina)
POVRATAK NA VRH STRANICE
• POVRATAK NA NASLOVNU STRANICU |
