|
|
UNUTARNJA POLITIKA
utorak, 5. listopada 1999.
|
Deutsche Telekomu HT za 850 milijuna dolara!
Neposredno prije sjednice Vlade održan je drugi krug predaje i otvaranja ponuda / Ovaj put norveško-švedski konzorcij Telia-Telenor ponudio je 641 milijun dolara
ZAGREB, 4. listopada
- Vlasnik 35 posto Hrvatskih telekomunikacija d.d. postat će Deutsche Telekom koji je za to spreman izdvojiti 850 milijuna američkih dolara. Hrvatska je Vlada, naime, na sjednici u ponedjeljak prihvatila ponudu treće po snazi svjetske telekomunikacijske tvrtke, na preporuku Povjerenstva za privatizaciju HT-a.
Neposredno prije sjednice Vlade održan je drugi krug predaje i otvaranja ponuda, nakon što je Vlada prošlog tjedna odbila ponudu Telia-Telenora u visini od 611 milijuna dolara. Ovaj put norveško-švedski konzorcij ponudio je 641 milijun dolara, dok je Deutsche Telekom za isti paket i pod istim uvjetima odlučio platiti 850 milijuna dolara.
»Prije točno šest godina, 4. listopada 1993. Vlada je objavila Stabilizacijski program. Danas možemo biti jednako tako zadovoljni jer smo zaključili prvu fazu najvrednije transakcije tog tipa u srednjoj i istočnoj Europi koju su mnogi doživljavali kao test privatizacije, ne samo po količini novca već i po načinu na koji je izvedena - potpuno transparentno«, rekao je u uvodu mr. Borislav Škegro, potpredsjednik Vlade i ministar financija te član Savjeta za privatizaciju HT-a.
Iako brojke potvrđuju da je riječ o izuzetnom poslu koji je tražio punu posvećenost svih uključenih strana, ministar Škegro kao bitniju stranu ističe upravo model prema kojem je provedena privatizacija Hrvatskih telekomunikacija.
»Činjenica je da je ovim poslom u proračun stiglo oko 6,44 milijarde kuna ili 1,55 milijardi njemačkih maraka. Činjenica je i da je ovime potvrđena ispravnost odluke Vlade od prošlog tjedna kad nismo prihvatili ponudu za koju smatramo da je preniska.
Činjenica je da nam je ponuda Deutsche Telekoma pokazala da HT danas vrijedi oko 2,4 milijarde dolara ili oko 17 milijardi kuna.
No, uza sve to, ova je privatizacija postavila standard za sve buduće privatizacije koje su u tijeku ili će uslijediti ove ili iduće godine - za Croatia osiguranje, Inu, Privrednu banku Zagreb, Riječku banku, HEP...«, izjavio je ministar Škegro. Prema njegovim riječima, prošlog je tjedna domaćim i međunarodnim financijskim krugovima poslana snažna poruka kako se preniske ponude neće prihvaćati unatoč svim pričama o poteškoćama i »proračunskim rupama«, odnosno pričama koje nisu išle na ruku pregovaračkom timu za privatizaciju HT-a.
»Oni koji su bili protiv prvog kruga privatizacije i koji su ga svojim radnjama otežavali, bili su i protiv drugog kruga u kojem se privatizira još 35 posto HT-a - sedam posto predviđeno je za branitelje, a 28 sedam posto prodavat će se na domaćem i stranom tržištu, s tim da je oko sedam posto rezervirano za zaposlene HT-a. Taj drugi korak nije moguć bez ovoga prvog koji će biti zaključen još ovaj tjedan potpisivanjem ugovora«, rekao je ministar financija.
Postoji li mogućnost da Deutsche Telekom u drugom krugu kupi i preostale dionice, pitali su novinari. Ivan Mijatović, predsjednik Povjerenstva za privatizaciju HT-a, izjavio je da »to nije moguće po Zakonu o privatizaciji, te da će se DT potpisom ugovora o kupnji prvih 35 posto obvezati da u drugom krugu neće kupiti nove dionice«.
Novinare je zanimalo i što ta transakcija znači u fiskalnom smislu. Ministar je istaknuo kako je sigurno da ona »jamči proračunsku i platno-bilančnu stabilnost u ovoj i idućoj godini. Riječ je o transakciji koja u proračun ubacuje vrijednost procijenjenu na oko četiri posto brutto nacionalnog dohotka, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, odnosno oko tri posto prema procjenama Ministarstva financija«. »Za nas to znači jednako mnogo kao što bi četiri posto američkog BNP-a značilo za proračun SAD-a ili Francuske...«, dodao je Škegro. Na pitanje na koji će se način utrošiti novac, stigao je brz odgovor: »Proračunski prihodi su cjelina i odvojeni su od bilo čijih želja. Rashodi su, pak, definirani zakonom koji se zove državni proračun i točno se zna kamo će koja kuna otići. Svi koji se nadaju proračunskom novcu mimo tog zakona, grdno se varaju«.
Kako je objavljeno na konferenciji za novinare, Deutsche Telekom morao bi prvi dio u vrijednosti 95 posto ukupne cijene, odnosno 807,5 milijuna dolara, uplatiti odmah nakon potpisivanja svih ugovora što će se dogoditi još ovoga tjedna. Preostalih pet posto ili 42,5 milijuna također mora platiti, ali ih može povući nakon nekoliko mjeseci u slučaju da se poslovanje HT-a ili nešto drugo iz posebno propisanih uvjeta ne poklapa s onime što je tvrtki bilo predstavljeno.
Na pitanje o promjenama ponudbenih pravila i ugovora, odgovoreno je kako promjene nisu tako značajne da bi bile zanimljive javnosti te da je i u tome važno kako su oba partnera imala iste uvjete. Dakle, promjene su primili na znanje i prihvatili i predstavnici Telia-Telenora i Deutsche Telekoma. Jednima je to vrijedilo tridesetak milijuna dolara više u odnosu na ponudu iz prvog kruga, a drugima gotovo 240 milijuna dolara više.
Mladen Jambrović
POVRATAK NA VRH
STRANICE • POVRATAK NA NASLOVNU
STRANICU
|
| |
 

      

|