Argentinski generali ipak će odgovarati za »krađu novorođenčadi«

ZAGREB, 3. kolovoza - Odluka argentinskog Vrhovnog suda da slučajevi vezani uz »krađu novorođenčadi« u vrijeme vojne diktature (1976.-1983.) biti suđeni pred saveznim, a ne pred vojnim sudovima, ponovo je podsjetila Argentince na najbolnije razdoblje njihove nedavne prošlosti. Nakon vojnog puča 1976., kad je vlast u zemlji preuzela vojna hunta na čelu s generalima-pučistima Jorgeom Videlom, Leopoldom Galtierijem, Reynaldom Bignoneom i drugima, počeo je »prljavi rat« u kojemu su se vojni vlastodršci okrutno obračunavali s neistomišljenicima i u kojemu je ubijeno ili nestalo oko 30.000 Argentinaca.
Te su procese potaknule organizacije za ljudska prava, osobito Majke i bake s Trga Mayo, koje su uspjele nabaviti dokumentaciju o dvjestotinjak slučajeva otete djece i promjeni njihova identiteta. General Videla, koji je u svjetskim medijima dobio nadimak »kradljivac djece«, optužen je kao glavni organizator oduzimanja djece političkim zatvorenicama koji su potom bez traga »nestajali« u nekom od brojnih mučilišta vojne diktature. Bile su to studentice, kućanice, službenice, često potpuno apolitične, koje bi se iz radoznalosti ili pomodnosti našle na kakvom festivalu folklora ili tanga, na kojemu bi neki sudionik izrekao nekoliko vatrenih parola protiv nepravde, siromaštva ili generala-pučista. Često je to bilo dovoljno da zajedno sa svojim supruzima, prijateljima ili braćom budu zatočene kao »subverzivni elementi«, što je bila omiljena fraza vojnih vlastodržaca. Neke su bile odvedene zajedno sa svojom malodobnom djecom, a neke su bile trudne. Rađale su u improviziranim rađaonicama, s lisicama na rukama i prekrivenih glava, a njihove su tek rođene bebe bile predane obiteljima časnika ili vojnih liječnika kako bi im bio zajamčen »kršćanski odgoj«, kako je govorio Videla.
Zapovjednici argentinske vojske nedavno su pokušali preuzeti nadzor nad istragama o otetim bebama, no skupine za zaštitu ljudskih prava digle su svoj glas, strahujući da će pripadnici vojske pokušati onemogućiti uvid u zapovjedni lanac. Stoga je odluka Vrhovnoga suda da se umirovljenome generalu Santiagu Omaru Riverosi sudi pred saveznim sudom, a ne pred Vrhovnim sudom oružanih snaga (CONSUFA), u tim krugovima dočekana s nadom da će se konačno skinuti veo tajne s nekih od slučajeva »ukradene djece«. Ta je presuda u skladu s nedavnim izjavama ministra pravosuđa Gila Lavedre, koji je rekao da su otmice djece u nadležnosti civilnog, a ne vojnog suda. U Argentini je potkraj osamdesetih proglašena amnestija za pripadnike vojske koji su na sudu osuđeni kao krivci za zločine u vrijeme »prljavoga rata« - otvorenog lova na protivnike vojne hunte pod krinkom borbe protiv »ljevičarskih gerilaca i njihovih simpatizera«. Generali-pučisti, glavni akteri i svjedoci tog neslavnog doba argentinske povijesti, osuđeni su 1985. na kazne zatvora, ali ih je bivši predsjednik Carlos Menem pomilovao pet godina kasnije. No, amnestija se ne odnosi i na nove optužbe za zločin protiv djece - krađu beba rođenih u vojnim zatvorima. Ta bi optužba već ostarjelim generalima mogla osigurati neko vrijeme iza zatvorskih rešetki.

Gordana Tintor