Do 2005. za izgradnju cesta 16 milijardi kuna

Premijer Račan naglasio je da se Vlada posebno usredotočila na cestogradnju, jer želi da hrvatske ceste budu priključak na europske autoceste/ Najavio je da će već početkom iduće godine Vladi biti podneseno izvješće o tome što je dosad učinjeno na izgradnji autoceste Zagreb-Split

ZAGREB, 27. prosinca - Plan izgradnje autocesta do 2004. godine financijski je težak 15,3 milijarde kuna, a s 2005., u kojoj trebaju biti završene i dionice Zagreb-Bosiljevo i Sveti Rok-Split buduće autoceste od Zagreba prema Splitu, taj se iznos penje na oko 16,2 milijarde kuna. S obzirom na planiranu ubrzanu izgradnju te autoceste do lipnja 2005., Vlada je u četvrtak donijela izmjene srednjoročnog programa građenja i održavanja javnih cesta.
Vladina sjednica, posljednja ove godine, ujedno je bila i prva Vladina elektronička sjednica na kojoj su ministri, umjesto papira, ispred sebe imali tzv. touch-screen. Premijer Račan ocijenio je da će to dovesti do pojednostavljenja rada i veće učinkovitosti Vlada.
Premijer je naglasio da je Vlada posvetila posebnu pozornost cestogradnji jer želi da hrvatske ceste budu priključak na europske autoceste, što je moguće ostvariti samo kroz dobrosusjedske odnose.
Najavio je i da će već početkom iduće godine Vladi biti podneseno izvješće o tome što je dosad učinjeno na izgradnji autoceste Zagreb-Split.
Program sanacije autocesta, prema riječima Stanka Kovača predsjednika Uprave Hrvatskih autocesta, težak je 1,1 milijardu kuna, a program održavanja autocesta 1,2 milijarde kuna. Ukupni srednjoročni program građenja i održavanja autocesta iznosi 18,5 milijardi kuna. Kovač je naglasio da je najskuplji projekt sanacije Krčkog mosta.
Ukupne investicije u cestogradnju u srednjoročnom razdoblju iznose više od 2,85 milijardi eura. Kovač je pojasnio da će HAC iz prihoda osigurati 1,1 milijardu eura, a već su ugovoreni krediti u iznosu od 380 milijuna eura. »Ostatak od 1,37 milijardi eura treba osigurati kroz naredne četiri godine iz domaćih i stranih kreditnih izvora«, rekao je Kovač.
Radimir Čačić, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva, istaknuo je kako se ranije izgradnja autocesta financirala iz tekućeg budžeta i da su cijene radova bile 40 do 50 posto više nego što su sada.
Za vrijeme HDZ-ovih vlada, rekao je Čačić, u pravilu su se radovi ugovarali s uglednim stranim tvrtkama, a radove su izvodile naše tvrtke, dok su strane odnosile razliku u cijeni. Ministar Čačić naglasio je kako je dosad ugovorenim kreditima u iznosu od 380 milijuna eura prosječan trošak kapitala smanjen sa 42 na 24 posto te da taj model financiranja cestogradnje ima »još rezervi« i ostavlja prostora za dodatno pojačano investiranje.
Čačić je istaknuo da se sada samo slučajno može dogoditi da domaće građevinske tvrtke ne rade. Naglasio je da je trošak održavanja cesta prvi put jednak njihovoj sanaciji i upozorio da se u proteklih 10 godina ceste nisu ozbiljno održavale.
Ministar financija Mato Crkvenac projekt izgradnje autoceste Zagreb-Split nazvao je projektom koji pomiče granice i prethodi ubrzanom razvoju pojedinih regija. Crkvenac ga je usporedio sa sličnim projektima u Italiji, Španjolskoj i Kaliforniji.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je važnost cestovnog povezivanja Hrvatske s Europom, izgradnju i uređenje graničnih prijelaza, te preporučio Ministarstvu prometa, pomorstva i veza da ispita opravdanost uvođenja vinjeta, kao oblika naplate cestarine po uzoru na Austriju i Švicarsku.
Vlada je prihvatila i plan građenja i održavanja državnih cesta, na što se u idućoj godini planira utrošiti više od 1,71 milijarde kuna. »U iduće četiri godine Hrvatske ceste će u građenje i održavanje državnih cesta uložiti ukupno 7,5 milijardi kuna«, rekao je direktor Hrvatskih cesta Vladimir Bizjak. On je upozorio i na problem višegodišnjeg neulaganja u održavanje cesta, kazavši da je tek 25 posto kolnika u dobrom stanju, dok ih je prije 10 godina u dobrom stanju bilo 42 posto.
Ministar prometa Alojz Tušek priznao je, pak, da u Hrvatskoj još uvijek ima nekoliko stotina neasfaltiranih državnih cesta, te kazao da se u idućoj godini sve te ceste neće asfaltirati, jer neke od njih vode do napuštenih sela.
Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević postavio je ministru prometa pitanje zašto Croatia Airlines ne održava letove sa Skopjem i Prištinom, ako se to svakodnevno isplati, primjerice slovenskom Adria Airwaysu.
Premijer Račan zadužio je Vladina stručna tijela da razmotre koje pogodnosti Hrvatska, u vlastitom interesu, može ponuditi međunarodnim institucijama, gospodarskim korporacijama i drugim zemljama da u Hrvatskoj, kao što je to učinila primjerice Svjetska banka, otvore regionalni centar.
Na zatvorenom dijelu sjednice Ivica Džalto je, na vlastiti zahtjev, razriješen s dužnosti pomoćnika ministra gospodarstva u Ravnateljstvu za robne zalihe.

Darko Markušić