Krčani se plaše da im se otok ne pretvori u »praonicu novca«

Hoće li jednog dana na Krku možda biti snimljen film »Kako je započeo dolazak Rusa na naš otok«, za sada se ne zna, ali ovih dana na Krku svi govore o tome da Rusi ulažu 60 milijuna dolara u »Haludovo«, ali su navodno zainteresirani i za kupnju doslovce svega ostalog što im se na otoku imalo svidi

Ruski, a navodno i južnoafrički trgovci dijamantima uložit će u obnovu turističkog naselja »Haludovo« više od 60 milijuna dolara! To je priča koja više od »slučaja Riječka banka« zaokuplja misli žitelja otoka Krka, posebice nakon što je novi ruski vlasnik »Haludova« naprasno zatvorio taj dotrajali hotelski kompleks pred sam Uskrs, zbog čega se moralo otkazati dolazak već ugovorenih grupa gostiju, što je izazvalo dosta negodovanja u hrvatskim turističkim krugovima.
Da li će jednog dana na Krku možda biti snimljen film »Kako je započeo dolazak Rusa na naš otok«, za sada se ne zna, ali ovih dana na Krku svi pričaju o tome kako Rusi ulažu 60 milijuna dolara u »Haludovo«, ali navodno su zainteresirani i za kupnju doslovce svega što im se na otoku imalo svidi. Te priče stvaraju zabrinutost kod Krčana, odnosno strah ih je da se otok ne pretvori u »praonicu novca«, ali ima i onih bodula koji drže da na ta ulaganja ne bi trebalo gledati s toliko sumnje, jer da je bio krajnji trenutak da se našao netko tko će uložiti novce u obnovu već skoro neupotrebljivih turističkih objekata, koji već više od desetljeća propadaju.
Predsjednik Nadzornog odbora »Haludovo«, Riječanin Veljko Božić, inače bivši načelnik obavještajne središnjice Glavnog stožera MORH-a, koji je završio najviše vojne škole u SAD-u, a iz tog je posla izašao prije osam godina, na samom početku razgovora za Nedjeljni Vjesnik opovrgao nam je »krčke priče o pranju novca kroz 'Haludovo'«, pojasnivši, da će sva plaćanja ići preko hrvatskih banaka, što znači potpunu kontrolu poslovanja. Podsjetio je da je u listopadu 2001. godine Off-shore tvrtka »Bradley« s otočja Man kupila od PIF-a Velebit 53 posto dionica »Haludova« za 1,3 milijuna eura te ih ubrzo prodala Off-shore tvrtki »Islete Trading« s Cipra, koja sada ima 55 posto dionica, dokupivši još dva posto od malih dioničara.
Jedan od suvlasnika »Islete Tradinga« registriranog za hotelsku turističku djelatnost, jest i Armenac Ara Abramian, koji je ujedno i predsjednik korporacije »Concorde« dijamanata iz Rusije, a koji bi sredinom ovog mjeseca trebao postati član novog Nadzornog odbora »Haludovo«, a Božić predsjednik Uprave. I dok Krčani u svojim pričama u »Haludovu« trgovce dijamanata povezuju s vrlo »tajanstvenim« poslovima, tvrdeći kako je u tom biznisu dosta bivših KGB-ovaca, Božić i to opovrgava uz smiješak te pojašnjava da se u svijetu najzakonitije posluje upravo s dijamantima, jer se u tom poslu računa u promilima. Tvrtka »Isleta« preuzela je i dug »Haludova« od 14 milijuna eura, a Božić kaže da je odluka o zatvaranju hotelskog kompleksa donijeta, jer je analizom utvrđeno da se ne bi moglo poslovati pozitivno, obzirom na dotrajalost objekata i skromnu ponudu.
»Haludovo« je posljednji put pozitivno poslovalo 1990. godine, a prošlu je zaključilo s gubitkom od 14.5 milijuna kuna. On napominje da gubitak zatvorenog »Haludova« uz godišnju plaću stotinu zaposlenih ne premašuje pet milijuna kuna, što je skoro tri puta manje nego da se radi. »U derutno 'Haludovo' sramota je primiti goste, a ne bi rekao da zatvaranje i najava preuređenja štete turističkom imidžu Hrvatske, već naprotiv na taj način ga se štiti«, mišljenja je Božić.
Zaposlenicima »Haludova« vlasnik duguje tri plaće, a sveukupno oko 1,7 milijuna kuna. Božić naglašava da će isplata u cijelosti biti obavljena krajem ovog mjeseca, jer očekuje da će do tada uslijediti deblokada računa Društva. Obavljeni su razgovori s glavnim vjerovnicima »Haludova« o eskontu duga, kako bi se smanjio iznos potreban za razrješavanje duga i deblokadu računa.
Prema Božićevoj tvrdnji u narednih mjesec dana hrvatski i talijanski arhitekti trebali bi izraditi idejna rješenja i dvije opcije projektne dokumentacije o preuređenju »Haludova«, a svi objekti trebali bi imati četiri ili pet zvjezdica. I dok će ribarsko selo i pedeset i jedna vila biti preuređeni, te izgrađena marina, hotel »Tamaris« bit će srušen, a na njegovom mjestu izgrađen novi, jer rekonstrukcijom, zbog male kvadrature hotelskih soba, ne bi mogao dobiti više od tri zvjezdice. Božić vjeruje da će svi potrebni »papiri« biti pribavljeni što skorije, a radovi bi trebali započeti tijekom ljeta. »Pri tom će se paziti da se ne smeta okruženju, obzirom da će turistička sezona biti u punom jeku, a radovi će biti intenzivnije nastavljeni u rujnu i listopadu, odnosno, sve će se učiniti da naselje bude u funkciji početkom naredne glavne turističke sezone«, s puno optimizma prognozira Božić. Preuređeno »Haludovo« bi sa sadašnjih 1200 poraslo na 2000 ležajeva, a zapošljavat će od 400 do 500 ljudi.
I dok se u početku govorilo o 30 milijuna dolara, Božić nam potvrđuje da će ulaganja biti veća, možda i od 60 milijuna dolara, ponovivši da »lupetanja o pranju novca kroz ulaganja u 'Haludovu' nemaju osnova, jer će sva plaćanja ići preko hrvatskih banaka«. Još je kazao da lažu oni koji govore kako su novi vlasnici prilikom obilaska »Haludova« bili arogantni »na ruski način«, te dodaje kako upravo gospodin Abramian razumije probleme zaposlenih i nastoji pomoći u njihovom rješavanju. Božić podsjeća da je »Haludovo« došlo u probleme, kako zbog nesretnog rata, tako i zbog sumnjivih poslovnih poteza ranijih vlasnika.
Mnogi koji baš i ne misle baš najbolje o dolasku ruskog kapitala na otok, cijene da su radnici »Haludova«, ali ne samo oni, trebali puno ranije ukazati na probleme u tom hotelskom poduzeću koje je u bivšoj zemlji dugo bilo pseudonim za elitni turizam. »Haludovo« je izgrađeno 1971. godine, neki će vam reći, na dobrim dijelom otetom zemljištu, a za cijenu od 23 milijuna dolara. »Ludilo« je nastalo 1972. godine, kad je u »Haludovo« došlo 60-ak Penthausovih »zečica«, a gosti su bili vrlo bogati Europljani i Amerikanci, između ostalih i poznate osobe kao što su Saddam Hussein s pratnjom od stotinjak ljudi, Olof Palme, kasnije ubijeni švedski premijer,... Sve je radilo 24 sata na dan, a razuzdani gosti su čak i hotelski bazen punili šampanjcem (!), a najviše se trošilo u kockarnici.
Međutim, tadašnja vlast je ocijenila da sve to nije u duhu sa socijalističkim načelima rada i življenja, pa su »zečice«, na veliku žalost otočana i brojnih gostiju iz svijeta, morale napustiti otok sredinom 70-tih godina. U to »zlatno« vrijeme »Haludova«, kako nam je svojevremeno za Nedjeljni Vjesnik rekao tadašnji direktor Milan Tumara, dnevno se trošilo sto kilograma jastoga, pet kilograma kavijara, stotinjak boca skupocjenog šampanjca i isto toliko viskija, a konobari nisu i po pola godine imali potrebu podignuti plaće. Zadnjih nekoliko godina konobari »Haludova«, za promjenu, po pola godine ne primaju plaću.
Sad se očekuje da ruski kapital »Haludovu« vrati stare slave sjaj, ali... Mnogi su mišljenja da je dobar dio ruskih poduzetnika novac zaradio »mutnim poslovima« pa ocjenjuju, da mu možda ne bi trebalo dozvoliti ulazak u Hrvatsku.
Na jednom velikom međunarodnom sajmu trgovaca nekretninama u Njemačkoj, moglo se čuti kako je Španjolska zakonom zabranila Rusima da kupuju nekretnine na njenom tlu, a navodno ruski kapital nije baš dobro došao ni u još nekim mediteranskim zemljama. Na istom skupu govorilo se i o tome kako sada Rusi »obrađuju« hrvatsku obalu, kupujući na njoj, uz pomoć hrvatskih poslovnih ljudi, sve do čega mogu doći. Navodno, tek predstoji snažni ulazak ruskog kapitala u Hrvatsku.
Nedavno se o iznenadnom zatvaranju »Haludova« očitovala i ministrica turizma Pave Župan Rusković, naglasivši u pismu pristiglom u Malinsku, da se otkazivanje rezervacija pred samu turističku sezonu negativno odrazilo na ugled hrvatskog turizma u inozemstvu. Još je navela da su time obezvrijeđeni svi napori Vlade RH i Ministarstva turizma u nastojanju da se ponovno pridobije povjerenje tour operatora, obzirom da ih se subvencionira iz državnog proračuna.
Direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić je pak u petak u Opatiji izjavio da se na primjeru »Haludova« vidi da privatizacija nosi pogodnosti i posljedice. Mišljenja je, da se u slučaju zatvaranja »Haludova« nije vodilo računa o interesu mjesta, već samo novog vlasnika te da je »Haludovo« upozorenje da se privatizacija mora voditi pametno.

Damir Herceg