Čarobnjak koji donosi užitak i zaradu

Razlog golemog interesa za petu knjigu »Harry Potter i velered Feniksa« jest relativno dugo čekanje na nove avanture planetarno razglašenoga malog čarobnjaka / Stoga se ne treba čuditi ni tako velikom zanimanju mladih Hrvata, koji se dobro služe engleskim jezikom, kaže direktor u Algoritmu Neven Antičević / Prva četiri nastavka tiskana u 180.000 primjeraka, na kojima je Algoritam zaradio dva milijuna eura / U petoj knjizi Potter ulazi u tinejdžerska previranja, knjiga je tamnija i ozbiljnija i dobiva novu, političku dimenziju

Globalizacija zvana Harry Potter trese svijetom ljubitelja malog čarobnjaka. Naime, prvi put u povijesti nakladništva određen je 21. lipnja kao dan izdanja knjige, kada je u 12 sati, po srednjoeuropskom vremenu, započela prodaja pete knjige o Harryju Potteru u čitavom svijetu. Do sada su slične akcije provođene na razini SAD, radi očuvanja tajnovitosti sadržaja, a ovaj put je ceremonija porinuća u život još jednog od sedam predviđenih nastavka nadmašila sva očekivanja i svu maštu što ju fenomenološki vješto ispisuje jedna od najbogatijih autorica - J. K.Rowling te se prelila u zbilju uzdrmavši istodobno čitavu zemaljsku kuglu. Do sada je knjiga tiskana u 13 milijuna primjeraka, koje je nenadmašna spisateljica točno u ponoć u Edinburgu dijelila besplatno mnoštvu oduševljenih čitatelja. London je, primjerice bio pretvoren u grad iz bajke, a na mjestima prodaje knjige šetali su se čarobnjaci, vile uz potmuli huktaj sova.
U čitavu priču posve ravnopravno uključio se Zagreb, pa je za trajanja Dana D i nezaboravnog vikenda prodano 500 primjeraka knjige, koja je, da čuđenje bude veće, za sada tiskana samo u engleskoj verziji. »Algoritam«, i njegovi agilni voditelji, koji je prvi uvezao ovo peto senzacionalno djelo J.K.Rowling, zadovoljno trlja ruke.
Kako objašnjava ovaj veliki hrvatski interes mladih čitatelja za engleskim izdanjem ove planetarno popularne knjige, pitali smo Nevena Antičevića, direktora nakladničke kuće Algoritam, koja jedina u nas ima autorska prava na tiskanje unosna serijala o Harryju Potteru.
»Razlog golemog interesa za petu knjigu 'Harry Potter i velered Feniksa', koji se zrcali u čitavu svijetu, jest relativno dug period čekanja. U te tri godine nagomilalo se mnoštvo klinaca koji su u međuvremenu porasli i uspjeli pročitati prve četiri knjige, pa sada s nestrpljenjem čekali petu. I kod nas se dogodilo isto, oni klinci koji su prije tri godine imali 11, 12, ili 13 godina, sada su u dobi od 16-ak godina i već se prilično dobro služe engleskim jezikom. No, za većinu njih ovo će biti prva knjiga koju će pokušati čitati na engleskom jeziku, jer pet mjeseci čekanja na hrvatski prijevod za one koji žele biti cool i in predugačak je period, radije su se sami upustili u intrigantnu potterovsku avanturu. Došlo je dakle do prelijevanja i supstitucije hrvatskog naslova engleskim, no, na sreću, Algoritma, sve ostaje u kući.«
Danas je naime globalizacija medija učinila svoje, obrazlaže dalje Antičević, pa ono što se događa u New Yorku, Hong Kongu ili na nekom drugom dijelu svijeta istodobno je dostupno svima. »Globalna percepcija Pottera na engleskom jeziku jest poput medijskog plimskog vala koji zahvaća sve nas. Stoga se ne treba čuditi ni tako velikom zanimanju mladih Hrvata, koji se velikim dijelom služe engleskim jezikom. To dokazuje i prodaja strane knjige, po čemu smo u samom europskom vrhu«.
Doznajemo da su prva četiri nastavka tiskana u 180.000 primjeraka, te da su na ovom serijalu zaradili dva milijuna eura. Doda li se tome, kako svjedoči Neven Antičević, 250 naslova, koliko ih je tiskano u posljednjih desetak godina, u milijun primjeraka, dolazimo do brojke od 4000 primjeraka prosječne naklade, što u mnogome nadmašuje ostale izdavače čije naklade ne premašuju 1000 primjeraka.
Tu svakako treba izdvojiti projekte kakvi su Tolkin, čije su knjige prodane u 20.000 primjeraka ili Harry Potter, koji je prodan u čak 40. 000 primjeraka. »Hrvatska kuharica u zoni« bilježi 25.000, baš kao i knjige što ih ispisuje Richard Carlson. To su samo neki, kako ističe Antičević, od za naše uvjete visoko tiražnih naslova.
Po čemu je pak peta knjiga toliko posebna, drukčija i tajanstvenija od ostalih, pitali smo Dubravku Petrović, prevoditeljicu koja ju je među prvima pročitala i u studenome će objelodaniti opsežan hrvatski prijevod.
»U petoj knjizi Potter je stariji i ljući zbog svega što mu se dogodilo, ulazi k tome u dob tinejdžerskog previranja, a knjiga uz to što je tamnija i ozbiljnija dobiva i novu, političku dimenziju. Glavni junak suočava se s režimom manipulacije i iskrivljavanja istine koje mu nameće Ministarstvo magije, jer pokušavaju prikriti da se lord Valdemort vratio. To je«, kako tvrdi Petrovićeva, »središnji politički sukob u knjizi u kojoj se pri samom kraju zbivaju vrlo šokantni događaji koji se vezuju uz smrt jednog od likova u romanu.
Tek suptilni tonovi razlikuju peti nastavak od pređašnjih, jer kako likovi odrastaju mijenjaju vizuru i način doživljavanja svijeta. Uvedeni su neki novi likovi, a razrješuju se i zapleti započeti u četvrtoj knjizi« - riječi su jedne od rijetkih prvih čitateljica koja se trudila ne otkriti nam puno od slojevita i intrigantna sadržaja u kojem će uživati brojni čitatelji diljem svijeta, a sama autorica postati bogatija za 30 milijuna funti, koliko bi joj ovaj nastavak trebao donijeti.

Branka Džebić