Energetska povelja otežava izlazak iz Družbe Adrije

Ugovor koji je potpisala i Hrvatska obvezuje države potpisnice da omoguće slobodan provoz energenata, pa je pitanje može li Hrvatska bez problema izaći iz tog projekta

ZAGREB - Ugovor o Europskoj energetskoj povelji, koji je potpisala i Hrvatska, obvezuje države potpisnice da omoguće slobodan provoz energenata, pa je pitanje može li Hrvatska bez problema izaći iz projekta Družbe Adrije, za što se u posljednje vrijeme zalažu mnogi.
Na taj je problem na prvoj sjednici komisije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva za ocjenu Studije utjecaja na okoliš tog projekta upozorio u utorak njezin član, međunarodni konzultant Ljubomir Jeftić.
Prema njegovim riječima, to su mu potvrdili i neki pravni stručnjaci. »Ako je to točno, onda bi, umjesto o eventualnom izlasku Hrvatske iz tog projekta, trebalo raspravljati o tome koje uvjete u zaštiti okoliša Družba Adria mora ispuniti«, rekao je Jeftić.
I drugi stručnjaci slažu se da je Hrvatska tim, ali i drugim međunarodnim sporazumima preuzela obvezu da omogući nesmetan transport energenata. Tako Krovni sporazum o zakonodavnom okviru za uspostavu međudržavnog sustava za transport nafte i plina, poznat kao Inogate, koji je na poticaj EU-a potpisala većina europskih zemalja, kao i ugovori GATT-a također navode obvezu stavljanja na raspolaganje kapaciteta za prijenos energenata. U Ugovoru o Europskoj energetskoj povelji stoji pak da će države potpisnice, ako takvih kapaciteta nema dovoljno, omogućiti gradnju novih.
Europskom energetskom poveljom htjelo se poboljšati dostupnost resursa i povećati trgovinu energentima jer je Europa sve više ovisna o energentima, a sama ih nema dovoljno. Temelj za to je njihov nesmetan transport, pa se od potpisnika traži da ga omoguće i drugim zemljama, dok za odbijanje trebaju vrlo čvrsti razlozi.
Međutim, u Europskoj energetskoj povelji spominje se i mogućnost da se neki projekti ne provedu, primjerice, zbog ekoloških razloga.
Zato stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da bi prije konačne odluke o (ne)izlasku Hrvatske iz Družbe Adrije, pravnici specijalizirani za međunarodno pravo i međudržavne ugovore trebali dobro proučiti sve ugovore koje je Hrvatska prihvatila te posljedice takve eventualne odluke.
Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva za energetiku, smatra da Hrvatska može izaći iz Družbe Adrije zbog ekoloških razloga. »Ako neki projekt nije ekološki podoban, onda tu nema nikakve diskriminacije, jer nije prihvatljiv za nijednu zemlju«, kaže Tomšić.
Osim toga, napominje da Hrvatska za razliku od preostalih pet uključenih zemalja (Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Slovačke i Mađarske) još nije ratificirala taj projekt jer nije dovršila zakonima propisanu proceduru za njegovo prihvaćanje. »Samo potpisivanje međudržavnog ugovora još ne znači njegovo definitivno prihvaćanje«, kaže Tomšić, ali dodaje kako se slaže da bi u posao uključene zemlje-partneri nerado primile eventualnu odluku hrvatske vlade o odustajanju od Družbe Adrije ako Studija njezina utjecaja na okoliš dobije zeleno svjetlo.

Željko Bukša