Tisuće stabala u parku prirode obilježeno za rušenje

Po vršnom je dijelu Velebita već probijeno oko 600 km šumskih cesta koje omogućuju bujanje divlje gradnje, ilegalnu sječu šuma, nova divlja odlagališta otpada, intenziviranje lova i krivolova te rastući off road turizam

Svakog bi časa mogla početi sječa tisuća stabala obilježenih crvenim iksevima u dolini između Jandrine poljane, Kajinog mirila i Dalmatinskih vrata na južnom Velebitu. Hrvatske su šume kroz to područje označile trase dviju cesta. »Planirane će ceste omogućiti pristup području Jelovac - Dupljina u kojem nema tragova djelatnosti modernog čovjeka pa čak ni planinarskih oznaka«, govori nam s lica mjesta planinar Aleksandar Gospić iz najstarijega Hrvatskoga planinarskog društva Zagreb-Matica, koje je u travnju pokrenulo nacionalnu ekokampanju »Za Velebit«.
Područje Jelovac-Dupljina pod Visočicom, Ramino i Šugarsko korito te Smrčeve doline na sjevernom Velebitu posljednje su netaknute prašume bukava na Velebitu. A cesta je već došla do ruba Raminog korita. »Najveći je napad na šume trenutno na južnom Velebitu, čiji je vršni dio dosad ostao prilično pošteđen sječe u odnosu na srednji i sjeverni«, kaže nam Gospić. »U zadnje tri do četiri godine na Velebitu se intenzivno probijaju tzv. 'protupožarni prosjeci s elementima šumskih cesta' za sječu šuma nedirnutih predjela Velebita, uključujući prateće iskope i kamenolome koji se ne saniraju. Inspekcija je samo tijekom jednog vikenda utvrdila oko 40 iskopa i kamenoloma«, ističe Edo Hadžiselimović, dopredsjednik HPD-a Zagreb-Matica i voditelj kampanje »Za Velebit«.
Riječ je uglavnom o makadamskim cestama širine do četiri metra. »Po vršnom je dijelu Velebita probijeno oko 600 km šumskih cesta koje omogućuju bujanje divlje gradnje, ilegalnu sječu šuma, nova divlja odlagališta otpada, intenziviranje lova i krivolova te rastući off road turizam«, priča Gospić.
Jesenas su Hrvatske šume probile dvije nove ceste i brojne vlake za izvlačenje trupaca u srcu Crnopca, na jugoistočnom Velebitu, dotad netaknutom krškom području obraslim bukovim šumama uz jele i smreke. »Ilegalna Kugina cesta devastirala je dio vrijedne primorske trase srednjeg Velebita na potezu između doline Duboko, Skorpovca i Kugine kuće. Na tri mjesta presjekla je i uništila Premužićevu stazu, a mogla bi i velebitski endem - degeniju«, priča Gospić.
»Cesta od Baških Oštarija do Stupačinova je asfaltirana, bespravna se gradnja pod Kizom ni dalje ne sankcionira, divlja odlagališta otpada iznad Jurjeva, Karlobaga, Ledenika i Dokoza i dalje bujaju, nikle su građevine na Bačić dulibi, a govori se i o spalionici otpada uz buduće odlagalište na Krivom putu«, nabraja Gospić.
Nezakonita »Rojsova cesta«, nedavno u cijelosti asfaltirana od Starigrada Paklenice do Velikog Vaganca, polazište je za probijanje novih cesta na područje Velikog Rujna, Bojinca, Stražbenice i Velike Paklenice. Lokalna vlast najavljuje gradnju apartmanskih objekata i hotela na prostoru Velikog Rujna. Cesta se planira graditi i u samom Nacionalnom parku Paklenica do planinarskog doma u Velikoj Paklenici. A sve se to događa planini koju je Unesco još 1978. proglasio svjetskim rezervatom biosfere.

Gordana Petrovčić