Hrvatskoj nedostaju sveučilišni profesori

U deset se godina broj studenata povećao sa 70 tisuća na gotovo 130 tisuća, dok se broj profesora nije bitno mijenjao
Na Pravnom fakultetu na jednog profesora dolazi 85 studenata

ZAGREB – Za novu akademsku godinu i pokusnu generaciju – oko 13.500 budućih studenata koje na početku srpnja čeka upis na studije prema reformiranim programima – nedostajat će, osim novca, i nastavnika. Na taj problem upozorava Sveučilište u Zagrebu nakon što je izračunalo troškove nove nastave na primjeru nekoliko fakulteta te krenulo u analizu broja nastavnika.
Od jeseni bi nastava na svim sveučilištima u Hrvatskoj trebala krenuti prema bolonjskim pravilima koja, među ostalim, podrazumijevaju izvođenje nastave za manje skupine studenata, zahtjevnije vježbe, bolju opremu i ostalo što bi trebalo rezultirati kvalitetnijim visokim obrazovanjem, ali i više novca i nastavnoga kadra.
Primjer prvog fakulteta koji je proveo vlastitu analizu troškova, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, pokazao je da nastava prema Bolonjskom procesu poskupljuje troškove 30 posto. Još su neki fakulteti (na primjer Prirodoslovno-matematički u Zagrebu) radili procjene sa sličnim ishodom.
S druge strane, prema novom Zakonu o visokom obrazovanju, svaki fakultet, da bi dobio dopusnicu za rad, mora imati 50 posto zaposlenih nastavnika. Svi koji ne zadovolje taj uvjet, neće moći upisivati studente. Jasno, nekima će se zbog prve godine reforme progledati kroz prste.
Primjerice, neće se cjepidlačiti zbog 48 posto zaposlenih, dok se oni koji zapošljavaju kudikamo manji postotak profesora nadaju da će im biti omogućeno da prazna mjesta popune u zadnji trenutak – do jeseni. Svi koji ne budu zadovoljavali kadrovske uvjete, morat će pauzirati s upisom studenata godinu dana, odnosno dok ne zadovolje zakonski uvjet.
No problem s kadrovskim jačanjem sveučilišta neće biti jednostavno riješiti, unatoč tome što je Ministarstvo odobrilo 400 reformskih radnih mjesta. Sveučilišta imaju popriličnih problema s popunjavanjem i te (relativne) brojke jer profesora pojedinih struka jednostavno nema ili ne žele raditi u struci.
Prema podacima prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu, Vjekoslava Jerolimova, u posljednjih desetak godina studentska se populacija povećala s oko 70 tisuća na gotovo 130 tisuća studenata, dok se u istom razdoblju broj znanstvenonastavnog kadra nije bitno mijenjao. Tako je u Hrvatskoj omjer nastavnik – student sa 1 prema 10 došao na današnjih 1 prema 14.
U zemljama Europske unije taj je omjer 1 – 10, pa brojka u Hrvatskoj ne bi toliko zabrinjavala da se omjer studenata i profesora drastično ne razlikuje po pojedinim područjima. Na biotehničkim fakultetima brojke su poprilično zadovoljavajuće – 1 – 15, no među društvenim fakultetima one u prosjeku iznose 1 – 65. U nezavidnom je položaju, primjerice, Pravni fakultet, na kojemu na jednog nastavnika dolazi 85 studenata.

Mirela Lilek