Koločep kao utočište za znanstvenike

Otok znanja namjerava u Hotele Koločep uložiti 201 milijun kuna u pet godina

ZAGREB - Dubrovački Hoteli Koločep su tvrtka za koju je bio zainteresiran najveći broj kupaca u povijesti privatizacije u Hrvatskoj. To je ujedno prvi slučaj da se u privatizaciju pokušava uključiti neka neprofitna organizacija. Naime, među 14 kandidata, najveći iznos ulaganja od 201 milijun kuna ponudio je Otok znanja, neprofitna ustanova koja se bavi promicanjem obrazovanja. Ravnatelj ustanove Otok znanja Domagoj Račić zaposlen je na zagrebačkom Ekonomskom institutu i jedan je od najdarovitijih hrvatskih ekonomista, koji se obrazovao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Prije deset godina, kao dvadesetogodišnjak, proslavio se titulom pobjednika posljednjeg serijala Kviskoteke. Domagoju Račiću danas je ideja osmisliti model društva znanja na izoliranom mjestu, koje je prepoznao u otoku Koločepu s njegovih stotinjak stanovnika.
»Cilj nam je stvoriti svojevrsno utočište za znanstvenike i stručnjake za kreativni rad. Izoliranost otoka s jedne strane osigurava mir i tišinu, a suvremena tehnologija omogućava sve potrebne uvjete za rad«, kaže Račić. Hoteli Koločep postali bi obrazovna institucija s nizom sadržaja, a kako bi većina gostiju dolazila iz urbanog okruženja bili bi izloženi kombinaciji visoke tehnologije i otočke tradicije. Zamisao je, ističe Račić, koncept razvoja temeljenog na znanju primijeniti na konkretan način u manjoj zajednici. Obrazovni centar sa specijalističkim programima i radionicama bio bi otvoren cijele godine, a gostima bi nudio kombinaciju odmora i obrazovanja.
S druge strane, namjera je da se kroz takvu instituciju razvije otok. Otok znanja planira pokrenuti projekt sufinanciranja kojim bi Koločep dobio odgovarajuću zdravstveno-socijalnu zaštitu. Naime, na otoku radi samo jedan liječnik opće prakse i to ljeti.
»Spremni smo sufinancirati boravak liječnika i medicinske sestre na otoku tijekom cijele godine. Otočku osnovnu školu za prva četiri razreda uz pomoć modernih tehnologija 'pretvorili' bismo u osmogodišnju. Svim otočanima omogućili bismo dostupnost Interneta«, ističe Račić.
Plan je, također, veći dio djelatnosti tvrtki vezanih uz obrazovni centar (osnivači ili partneri Otoka znanja) preseliti na otok. Račić tvrdi da je prva anketa među zaposlenicima tih tvrtki pokazala da je njih 40-ak spremno preseliti se na otok.
»Riječ je o mladim ljudima između 30 i 40 godina, koji su dovoljno ambiciozni i šašavi da pokušaju nešto ovakvo. Važno je da imamo znanje i resurse«, kaže Račić, navodeći da ima podršku znanstvenog miljea, sveučilišne zajednice i poduzetnika.
Prema projektnom planu, u pet godina u Koločep bi se ukupno investirao 201 milijun kuna. Otok znanja očekuje donacije fizičkih i pravnih osoba, ali većim dijelom fondova EU. »Mnogo je ljudi spremno sudjelovati u projektu, koji bi se što se financijske strane tiče održavao reinvesticijama. Ustanova bi ostvarivala prihode kroz programe, a budući da je neprofitna taj bi prihod reinvestirala. Upravo u tome je paradoks zbog kojega se kod nekih ljudi javlja nevjerica«, kaže Račić, uvjeren da neće biti problem mobilizirati ljudsku i financijsku podršku u projekt koji bi donio korist otoku.
Otok znanja osnovali su Multimedijalni programi d.o.o. (osnivač kojih je Markotel d.o.o. - idejni začetnik dječjeg kviza Učilica), Nacionalni rodoslovni centar d.o.o za genealoška istraživanja, te Zavod za poslovna istraživanja.

Mirela Lilek