Bitka za publiku

Demokratizacija medija je zahvaljujući razvitku tehnologije nezaustavljiva. Vođena zakonima tržišne ekonomije demokratizacija je uzela tolikog maha da ponegdje i ponekad već prelazi u anarhiju. Dvije temeljne odrednice današnjeg tržišta informacija su nezaustavljivost vijesti i strast virenja preko plota

ZORAN VODOPIJA

Borba za medijski prostor u svijetu postala je okrutna i nemilosrdna. Dnevni listovi slijede tjednike i bacili su se na istraživačko novinarstvo, smanjuju format i tabloidiziraju se. Televizijske kompanije dan i noć vrebaju neki breaking news. Uskoro će i HRT na nekom kanalu navodno emitirati vijesti 24 sata na dan. Na internetskim portalima se jednim klikom otvaraju linkovi do tisuća podataka. Tržište informacija postalo je beskonačno glomazno.
Borba za čitatelje novina je sve žešća jer je njih, unatoč konstantnom demografskom rastu, sve manje. Rastu naklade listova tamo gdje još natalitet preteže nad mortalitetom, u Aziji i Južnoj Americi, padaju u Europi i Americi. Mlađi se orijentiraju na nove medije i konzumiraju sve kraće i žuće informacije. Ili čitaju strogo specijalizirane listove vezane uz njihov posao. Gdje je tu budućnost klasičnih novina i klasičnih novinskih agencija?
Na stručnom skupu o hrvatskom agencijskom novinarstvu koji je organizirala Hina za svoj petnaesti rođendan tražio se odgovor na pitanje što će se u budućnosti događati s medijima i agencijama koje ih servisiraju. Demokratizacija medija je zahvaljujući razvitku tehnologije nezaustavljiva. Vođena zakonima tržišne ekonomije demokratizacija je uzela tolikog maha da ponegdje i ponekad već prelazi u anarhiju. Informativni bum u neizmjernoj količini raznih oblika pokazuje da su se MacLuhanovo globalno selo i Orwellov Veliki brat za tridesetak godina toliko razvili da su poprimili karikaturalne razmjere. Dvije temeljne odrednice današnjeg tržišta informacija su nezaustavljivost vijesti i strast virenja preko plota. Big Brother po gledanosti istiskuje sapunice, ali i jedno i drugo nastavlja život prepričavanjem na žutim stranicama dnevnih novina.
Internet je osigurao smrt cenzure i anarhiju sadržaja. Ni velika Kina neće biti u stanju spriječiti protok svih informacija, unatoč moćnim serverima koji se brinu da se to ne dogodi. Države više nemaju monopol da biraju i filtriraju dobre od loših vijesti. Državne ili nacionalne agencije mogu, među ostalim, prenositi sve ono što vlast želi da se zna, ali sve veći broj alternativnih agencija pobrinut će se, i u najzatvorenijim zemljama, da se probiju i ostale vijesti koje bi netko želio sakriti.
Ono što promakne raznim TV-kompanijama ili dnevnim listovima pojavit će se sigurno na nekom internetskom portalu. Urednici na tim portalima, kažu u ISKON-u, slijede ukus i odabir mladih konzumenata: uz perolake vijesti o glamuroznom životu zvijezda i zvjezdica pokušavaju se uvaliti i ozbiljnije vijesti. Interes publike u velikoj je mjeri usmjeren na kratko i zabavno, na život poznatih, na sport i crnu kroniku, a rjeđe nego nekad na duge seriozne informacije i komentare o onom što se smatra ozbiljnim i velikim temama ili visokom politikom.
Još uvijek oko 50 posto svih članaka ili priloga koji se objavljuju u novinama, na radiju ili televiziji inicirano je informacijama koje šalju novinske agencije. Novinske agencije još uvijek servisiraju da bi novine i elektronski mediji mogli čim više otkrivati. One nude inicijalnu informaciju koju istraživački novinarski timovi pretvaraju u udarne teme u novinama i na TV-u.
Budućnost agencija je u specijaliziranim servisima i jakim bazama podataka. Hina danas uz opći servis vijesti nudi još petnaestak specijaliziranih servisa i bazu podataka od vlastitih vijesti što je dobro za početak bitke s ostalim agencijama i svim onim liferantima informacija koji preplavljuju Internet.
Iz dana u dan, iz sata u sat, iz izdanja u izdanje, vodi se u novinama bitka za najfriškije vijesti i publiku. Tržište informacija je danas nemjerljivo i uključuje sve i svašta. Što je danas informacija? Što je i tko je danas novinar? Kamo spada internetsko novinarstvo u osobnoj izvedbi? Blogging i moblogging omogućavaju svakome da se igra novinara i postane mala agencija koja informira ili davi one koji zalutaju na njegovu adresu. Sva sreća da su pretraživanje i zaštita mogući jednim klikom.
Pojedinci koje zanimaju informacije izloženi su danas neviđenom pritisku izvora vijesti i sami moraju odlučiti što će prihvatiti a što odbaciti. Nitko umjesto njih neće obaviti trijažu dijeleći žito od kukolja. Dnevne novine su u utrci za pristojnom prodanom nakladom u iskušenju da prodaju 'nabrijane' informacije da bi bile uočene na kiosku. Novinske agencije su u takvoj situaciji još uvijek u prilici da budu hladan oblog na vrućicu sve žućih i tabloidnijih novina. Premda ne mogu biti sigurne da njihove vijesti, čak i kad se objave integralno, neće, zahvaljujući uredničkoj opremi, prerasti u dezinformaciju.
Zanimljiv primjer bilježimo ovih dana u jednim hrvatskim novinama koje su Hininu vijest o aktualnoj katastrofičnoj temi ptičje gripe pretvorile u zastrašujući šlager. Na kraju Hinine vijesti navodi se, naime, da je na nedavnom brifingu za osoblje američkog Kongresa Tara O'Toole sa Sveučilišta Pittsburgh »naglasila kako se ne radi samo o još jednom zdravstvenom pitanju (...) jer ako dođe do takve pandemije, to će biti katastrofa koja će uništiti čitave zemlje«. Na tu vijest koja nije katastrofično intonirana dežurni je urednik stavio naslov »Pandemija ptičje gripe izbrisat će čitave države«, s dodatnim egidama »Apokalipsa« i »Užas«.
Prevladavajući čitateljski ukus danas je okrenut voajerizmu (Big Brother), lažnom glamouru (ženidba, udaja, tajkunski auti i jahte) i prijetećim katastrofama (ptičja gripa, uragani) a manje ozbiljnim temama. U tom okruženju razni mediji plivaju kako znaju i mogu.