Hrvati među svjetskom spisateljskom elitom

Prve knjige iz serije suvremenih verzija drevnih mitova istodobno su, na 27 jezika, objavila 34 svjetska izdavača, među kojima je i nakladnička kuća Vuković & Runjić iz Zagreba

Istodobno sa svjetskom premijerom biblioteke »Mitovi«, u kojoj su knjige istodobno, na 26 jezika, objavila 33 svjetska izdavača, prvi naslovi iz toga svjetskoga niza pojavili su se i na hrvatskome, u izdanju naklade Vuković & Runjić iz Zagreba. Biblioteku na svim jezicima, pa tako i na hrvatskome, otvara »Kratka povijest mita« Karen Armstrong, a niz se nastavlja »Penelopejom« Margaret Atwood i »Kacigom užasa« Viktora Pelevina. Međunarodno predstavljanje prvih suvremenih verzija drevnih mitova priređeno je u sklopu nedavno održanoga Sajma knjiga u Frankfurtu.
Biblioteku, iz koje je izrastao »najveći i najambiciozniji izdavački pothvat u povijesti«, osmislio je 1999. Jamie Byng, urednik u britanskoj izdavačkoj kući Canongate Books. Ideja je bila, kaže Byng, da se pozovu najbolji svjetski pisci i prepričaju bilo koji mit onako kako to oni žele.
Po mišljenju Margaret Atwood, moćni mitovi nikad ne umiru. Katkad utihnu, ali nikad se posve ne ugase. Slavna kanadska spisateljica odlučila je stoga ponuditi svoju interpretaciju »Odiseje«. Pripovijedanje drevne priče povjerila je Odisejevoj vjernoj Penelopi, pitajući se zašto je Odisej, vrativši se u rodnu Itaku nakon 20 godina izbivanja, objesio Penelopinih 12 sluškinja.
Britanska spisateljica Karen Armstrong svojom je »Kratkom povijesti mita« dala izvrstan uvod u Biblioteku. Po njezinu mišljenju, mit uvijek ima mjesto u ljudskom životu upravo zbog svoje bezvremenske istine, a posebno danas kada su ljudi izgubili vjeru u »svemoćnu« znanost. U romanu autorica pokazuje da se ljudska priroda zapravo ne mijenja te da se mnogi mitovi bave najdubljim ljudskim strahovima i željama.
Jedan od najzanimljivijih ruskih pisaca mlađega naraštaja Viktor Pelevin napisao je roman »Kaciga užasa«, u kojemu donosi radikalno novu verziju mita o Tezeju i Minotauru. Roman pisca koji ne daje intervjue i ne nastupa u javnosti, a sa svijetom komunicira isključivo e-mailom, podsjeća na internetsku komunikaciju 21. stoljeća, ali je napučen likovima iz klasične mitologije.
Hrvatsku ediciju nove svjetske biblioteke uređuje Maja Šoljan, a njezin vizualni identitet potpisuje Boris Runjić. U skladu s idejom vodiljom da se na naslovnicama koriste umjetnička djela, Runjić je izabrao radove suvremenih hrvatskih umjetnika Damira Stojnića, Lovre Artukovića i Danijela Kovača. Tradicionalnim pripovijestima na kojima počiva kultura čovječanstva nov život udahnut će i drugi poznati autori. Među književnicima koji su već napisali ili najavili svoje verzije mitova su i vodeći izraelski pisac David Grossman, Ali Smith, Donna Tartt, afrički pisac Chinua Achebe, engleska spisateljica A. S. Byatt i Alexander McCall Smith. Upravo u Frankfurtu pridružili su im se i njemačka književna zvijezda Ingo Schulze te nizozemski pisac Harry Mulish, a spominju se i Orhan Pamuk i Nick Hornby. A ono što nas posebno raduje jest obećanje urednika »Mitova« da će im se pridružiti i neki hrvatski autor.

Sandra-Viktorija Antić