Seli li Teslin spomenik s Ruđera u Masarykovu?

U Gliptoteci HAZU »Vjesnik« je pronašao originalni Meštrovićev gipsani model prema kojemu je izrađen spomenik koji se nalazi u parku Instituta Ruđer Bošković

Spomenik velikom znanstveniku, pronalazaču, elektrotehničaru i fizičaru, Nikoli Tesli bit će, povodom obilježavanja 150. godišnjice njegova rođenja, u srpnju, postavljen na križanju Preradovićeve i Masarykove ulice, u neposrednoj blizini početka Tesline ulice. Tako je u četvrtak odlučilo Gradsko poglavarstvo, usvojivši zaključak prema kojem bi se spomenik, koji je izradio kipar Ivan Meštrović, premjestio s Instituta Ruđer Bošković na novo mjesto. Institut, međutim, ne bi ostao bez spomenika Tesli jer bi se tamo, prema onome što je rečeno na Poglavarstvu, postavila nova replika.
Vjesnik je, istražujući činjenice oko spomenika, u Gliptoteci HAZU pronašao originalni Meštrovićev gipsani model prema kojem je izrađen spomenik koji se nalazi u parku Instituta Ruđer Bošković. Stoga čudi namjera Poglavarstva da premješta spomenik iz parka »Ruđera Boškovića«, kada bi bilo jednostavnije napraviti novi odljev za Masarykovu.
Novinari Vjesnika u četvrtak su razgovarali s akademikom Ivanom Supekom, najzaslužnijim za postavljanje spomenika Nikoli Tesli u prostoru Instituta Ruđer Bošković. Supek je u svibnju 1950. bio osnivač toga instituta na čijem je čelu bio osam godina.
»Tesla je jedna od najvećih ličnosti naše povijesti i smatram da je vrlo dobra inicijativa Poglavarstva da njegov spomenik bude postavljen na vidljivom mjestu u gradu«, rekao nam je akademik Supek. Ideja o postavljanju Teslina spomenika u prostoru Instituta Ruđer Bošković, navodi akademik Supek, potekla je od velikoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
»Meštrovićev prijatelj dr. Milan Čurćin zamolio me da u prostoru Instituta postavimo spomenik Ruđeru Boškoviću. Bilo je to, mislim, 1953. Spomenik smo postavili, a nedugo nakon toga Meštrović mi je poslao pismo u kojemu je napisao da mu je drago što je taj kip postavljen na tako lijepome mjesto. Napisao je također da bi rado napravio i spomenik Nikoli Tesli. Naravno, prihvatio sam njegov prijedlog i uskoro je iz Amerike stigao gipsani model toga spomenika«, rekao nam je akademik Supek , dodajući da su Meštrović i Tesla bili dobri prijatelji.
Spomenik Nikoli Tesli, potvrdio je Vjesniku Duje Bonacci, voditelj »Ruđerova« Ureda za odnose s javnošću, u parku Instituta postavljen je u proljeće 1958. godine. Izliven je u Ljevaonici Mije Sudara.
Spomenik u gradu bio bi, prema Bandićevim riječima, postavljen između ljekarne i slastičarnice u Masarykovoj, površina oko njega uredila bi se, a on bi »gledao« prema Meštrovićevu Zdencu života. Bandić je dodao kako je razgovarao i s obitelji kipara, odnosno sinom Matom i kćeri Marijom Meštrović, i kako ima njihovu suglasnost za ovaj projekt.
»Grad Zagreb odlit će još jednu repliku spomenika za Institut tako da, prema Teslinoj oporučnoj želji, spomenik njemu neće biti razdvojen od onoga Ruđeru Boškoviću«, dodao je gradonačelnik te istaknuo da je najvažnije da se poštuje Teslina želja, prema kojoj je tražio da, ako mu se u gradu bude podizao spomenik, on bude Meštrovićev. Pitanje odljeva, saznaje Vjesnik, međutim, nije tako jednostavno. »Da bi se izradio odljev Teslina spomenika, potrebna je suglasnost Meštrovićevih potomaka, odnosno sljednika autorskih prava – Marije, Mate i Stjepana Meštrovića te Olge Srepel Holmberg«, rekla je Vjesniku Ariana Kralj, upraviteljica Gliptoteke HAZU. Dodala je da postoji inicijativa Ministarstva kulture da se odljev istog spomenika postavi i u Smiljanu, Teslinom rodnom mjestu. Gipsani model Teslinog spomenika, pohranjen u Gliptoteci HAZU, visok je 250, širok 170, a dubok 185 centimetara.

Dražen Kopač
Igor Weidlich