Naše telekomunikacije najbolje u Europi

Programom i2010-Europsko informacijsko društvo za rast i zaposlenost, koji je donijela Europska komisija, predviđeno je da će 2010. biti godina uspostave jedinstvenog europskog informacijskog društva. Temeljne odrednice za ostvarenje tog društva su

Prema istraživanjima tvrtke IDC, vrijednost e-poslovanja u Hrvatskoj je 2005. godine dosegla vrijednost oko 437 milijuna dolara. Tvrtka procjenjuje da će se ta vrijednost idućih godina povećavati. Tome će sigurno pridonijeti nacionalna strategija razvitka elektroničkog poslovanja, čija izrada se očekuje do kraja listopada.
»Cilj strategije je ustanoviti prednosti i nedostatke te najispravnije pravce aktivnosti snažnijeg razvitka elektroničkog poslovanja«, rekao je Vjesniku Domagoj Juričić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. Osim zakona i normi, najvažnije aktivnosti bit će informiranje i obrazovanje poslovnih subjekata i manadžera o planiranju i upravljanju prijelaza na e-poslovanje kao imperativa konkurentnosti naših tvrtki u svjetskim razmjerima«, dodaje Juričić.
»Želi li pratiti europske trendove, Hrvatska mora požuriti uvođenje informacijskih tehnologija u gospodarstvo i upravu«, kaže Juričić. Programom i2010-Europsko informacijsko društvo za rast i zaposlenost, koji je donijela Europska komisija, predviđeno je da će 2010. biti godina uspostave jedinstvenog europskog informacijskog društva. Temeljne odrednice za ostvarenje tog društva su: otvoreno jedinstveno tržište informacijskog društva i medijske industrije, razvojna istraživanja, odnosno inovacije u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji.
»Prenesene u naše okruženje, te odrednice postavljaju brojne zadaće svim sudionicima u sustavu informatizacije«, napominje Juričić. Potrebni su mnogi uvjeti kao što je donošenje raznih zakona koji reguliraju elektronički potpis, razmjenu elektroničkih dokumenata i slično. Osim zakona, neophodna je reforma poslovnih i upravnih procesa radi uvođenja IT tehnologija. Poslovni sektor u pravilu je podinvestiran u odnosu na uvođenje IT tehnologija, pa uz iznimke bankarstva i djelomično turizma, ostali dijelovi gospodarstva zaostaju. Kao prepreke bržem provođenju elektroničkog poslovanja, Juričić navodi preferiranje osobne komunikacije, nedovoljnu prihvaćenost među kupcima, poslovnim partnerima, nedovoljnu educiranosti i informiranost o nacionalnim pravnim i tehničkim normama uređivanja sustava za elektroničko poslovanje.
»Hrvatska posjeduje tehnološki jednu o najkvalitetnijih telekomunikacijskih mreža u Europi, no potrebno je povećavati broj korisnika širokopojasne mreže«, smatra Marijan Frković, direktor Centra za informatiku i statistiku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Potkrepljuje to podacima o tome da je broj korisnika interneta u stalnom porastu. Sad ga koristi oko 33 posto stanovništva. »Od ukupnog broja korisnika, samo je trećina u gospodarstvu, što je nezadovoljavajuće«, smatra Frković.

Kritična masa
Informatička pismenost u gospodarstvu još je nedovoljna, osobito u malim tvrtkama. Pod informatičkom se pismenošću podrazumijeva posjedovanje informatičkih vještina u korištenju osobnog računala kao što su pisanje teksta, izrada tablica, korištenje elektroničke pošte i weba, korištenje informacijskih usluga za gospodarstvo i drugo. Velike tvrtke kao što su Ina, Fina, Hrvatske željeznice i Hrvatske vode potaknule su obrazovanje i provjeru tih vještina na osobnom računalu, prema ECDL sustavu, koji se koristi u 155 zemalja, kažu u HGK. Iako je dosad u ECDL program u Hrvatskoj uključeno 15.000 ljudi, što je premalo, važno je da je uspostavljena kritična masa za uključivanje u obrazovanje većeg broja djelatnika u gospodarstvu, zaključuje Frković.

Mislav Nekić