Vjesnik d.d. /razno/Vjesnik70/

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje
Povratak na stranicu rubrike

Petak, 1. veljače 2008.

Članak ispred Članak iza
Tekstualna, za ispis pogodna verzija

Sveučilišni nastavnici ne trebaju novac, traže bolje studente

Prije desetljeće, dva, novac je bio osnovni zahtjev nastavnika. Sada rješenje u financijama vidi tek četiri posto njih, kaže Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju

Rezultati ankete sveučilišnog ureda za upravljanje kvalitetom pokazuju da profesori ključni problem nastave vide u studentima.
Čak 73 posto njih ocjenjuje da imaju previše studenata, 63 posto problem vide u slabom predznanju brucoša, a 13 posto ih je nezadovoljno zbog njihove neaktivnosti i nezainteresiranosti. Neodgovarajući prostor kao razlog za kvalitetu nastave navodi njih osam posto.
Neobičnost on-line ankete »Kako nastavnici ocjenjuju kvalitetu nastave i uvjete rada«, provedene na uzorku od 327 nastavnika s 21 zagrebačkog fakulteta, jest što nije anonimna, a u njoj su sudjelovali profesori od 24 do 64 godine starosti. Neki od njih imaju i 45 godina staža.
Gotovo 20 posto ih se izjasnilo da drže predavanja za 100 do čak 200 studenata.
Prorektorica za studije Sveučilišta u Zagrebu Ljiljana Pinter smatra da su profesori pokazali izvjesnu dozu kritike, no to nije očito po njihovim ocjenama vlastita rada.
Dobar odnos sa studentima
Gotovo 70 posto ispitanih izvedbu svoje nastave ocjenjuje čvrstom četvorkom (na 'školskoj skali' od jedan do pet), 22 posto njih svojim predavanjima daje ocjenu odličan, dok si trojku daje devet posto, a dvojku tek 0,6 posto njih. Svoj odnos sa studentima 57 posto nastavnika ocjenjuje peticom, 35 posto četvorkom, sedam posto trojkom, a dvojku za odnos sa studentima daje si 0,3 posto profesora.
Većina nastavnika tvrdi da je uspjela realizirati 93 posto programa, no ima i onih koji su uspjeli ostvariti famoznih 20 posto programa. Ocjenjujući pozitivnost atmosfere prilikom predavanja, nastavnici si daju čvrstu četvorku, kao i za poticanje studenata na aktivnost.
Kritike Bolonjskom procesu nastavnici nisu potvrdili anketom jer ih 25 posto ocjenjuje da je nastava uz »bolonju« bolja, 13 posto smatra da je lošija, a 31 posto da je podjednaka. Odgovor »nema promjene, ali to je preduvjet za bolju budućnost«, prihvatilo je 20 posto nastavnika.
Žele stručno usavršavanje
Sudeći prema rezultatima ankete, nastavnici su zadovoljni mogućnošću korištenja suvremenih tehnologija pa tom segmentu daju ocjenu 3,9, a korištenju inovacija u nastavi ocjenu 3,65.
Možda najzanimljivije pitanje vezano je uz mogućnost poboljšanja nastave. Oko 30 posto nastavnika smatra da bi probleme riješile manje skupine, a 17 posto rješenje vidi u boljoj organizaciji.
»Prije desetljeće, dva novac je bio osnovni zahtjev nastavnika za poboljšanje stanja. Sada tek njih četiri posto vidi rješenje u financijama«, komentira anketu Damir Ljubotina s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta. Nešto manje od polovice ispitanika smatra da bi bolji tehnički uvjeti riješili probleme u nastavi, njih 13 posto je za edukaciju, 10 posto za suradnju sa strukom. Da im treba stručno usavršavanje, priznaje 70 posto nastavnika, dok ih 25 posto navodi da je to već prošlo.

Mirela Lilek


Povratak na vrh stranice

Članak ispred Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje Članak iza