Godišnji odmor barem 28 dana, radni tjedan do 48 sati

Usklađivanje Zakona o radu s europskim zakonodavstvom. Novim izmjenama ukida se svaki oblik diskriminacije, izjednačuju prava muškaraca i žena, a radnu knjižicu nakon ulaska u EU zamijenit će e-kartica mirovinskog osiguranja

Ubuduće najdulje radno vrijeme u jednom tjednu može biti najviše 48 sati, od čega se 40 sati, kao što je i sada, odnosi na puno radno vrijeme, dok se preostalih osam sati odnosi na prekovremeni rad, što je za dva sata manje nego dosad.
Najkraći godišnji odmor, umjesto sadašnjih 18 radnih dana, povećava se na minimalno četiri tjedna, a ulaskom u Europsku uniju ukida se radna knjižica. Riječ je samo o nekim od pedesetak izmjena u Zakonu o radu (ZOR) koje je podržala Vlada, a kojima se on usklađuje s europskim direktivama.
Izmjenama ZOR-a precizira se na koji način poslodavac radno vrijeme može rasporediti i organizirati, što se prilagođava specifičnostima djelatnosti. Recimo, zbog prilika na tržištu ili povećanja opsega posla radno vrijeme regulira se različito po danima - u jednom tjednu radnik može raditi više sati, a u drugome manje, ali prosječno u četiri mjeseca radni tjedan ne smije biti dulji od 40 sati.
Preciziran je i institut preraspodjele radnog vremena što znači da u nekim slučajevima, primjerice u turizmu, radnik može tjedno raditi i 60 sati, ali tako najdulje četiri mjeseca. Za takav rad poslodavac će morati pribaviti pismenu suglasnost radnika. Postoji mogućnost takvog rada i šest mjeseci, ali onda to mora biti regulirano kolektivnim ugovorom.
Sindikatima su upravo te dvije novine sporne, pa će o njima još razgovarati s poslodavcima i Vladom. Sporne su im i neke odredbe koje se tiču kolektivnih ugovora. Naime, predviđa se mogućnost proširenja kolektivnih ugovora, a posebno će tripartitno tijelo procijeniti postoji li za to proširenje javni interes. U slučaju proširenja na cjelokupnu djelatnost, ugovor se ne bi odnosio na tvrtke u kojima je već sklopljen kolektivni ugovor.
Potpredsjednik Polančec kazao je da će o interesnim pitanjima vezanim uz ZOR sa socijalnim partnerima razgovarati od početka iduće godine kako bi se do kraja godine riješila i ta pitanja. Kazao je da je jedno od takvih, interesnih, pitanja vezano uz rad na određeno vrijeme. No i prihvaćenim izmjenama prava zaposlenih na određeno i na neodređeno vrijeme se izjednačuju.
Novim izmjenama u ZOR-u ukida se svaki oblik diskriminacije, pa se tako izjednačavaju prava muškaraca i žena. Radna knjižica vrijedit će do ulaska u EU, a onda će je zamijeniti e-kartica mirovinskog osiguranja.
Vlada je prihvatila i Prijedlog zakona o carinskoj službi, kojim se, objasnio je ministar financija Ivan Šuker, među ostalim nastoji efikasnije suzbiti kriminalne radnje te ubrzati protok robe. Carinici će tako dobiti veće ovlasti, ali će ih, da ne bi došlo do zloporabe, nadgledati nadležne službe. Također će se carinskoj službi osigurati bolji radni uvjeti.
Studijom kojom se predviđa utvrđivanje jasnih kriterija ulaska u sudačku i državnoodvjetničku profesiju te osnivanje državne škole za pravosudne dužnosnike, a koja je podržana na sjednici, cilj je uvesti jasne kriterije napredovanja u državnim službama. Tako će kandidiranje za tu školu ovisit o rezultatima pravosudnog ispita za koji će se ubuduće dobivati bodovi. Njima će se dodavati bodovi ostvareni na završnom ispitu državne škole koja će trajati dvije godine. Na temelju njihovA zbroja dobit će se jedinstvena nacionalna lista kandidata za pravosudne institucije.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović kazao je da će to biti osnovni kriterij po kojem netko može upisati školu za pravosudne dužnosnike. Dodao je da će utemeljivanje škole zahtijevati zakonodavne i organizacijske promjene.

Osnovica za izračun plaće veća za 306 kuna
Posebnom odlukom Vlada je za šest posto povećala osnovicu za izračun plaća korisnika državnog proračuna pa će ona, umjesto sadašnjih 5.108,84, iznositi 5.415, 37 kuna. Riječ je o poštivanju sporazuma sa sindikatima, kojim se Vlada obvezala od siječnja povećati osnovicu za šest posto, za što mora osigurati 1,85 milijardi kuna. Nadalje, kazao je ministar financija Ivan Šuker, Vlada u 2009. mora namaknuti i novac za povećanje naknada za minuli rad, te za 2,2 postotno povećanje plaća u znanosti i obrazovanju od srpnja. Sva ta povećanja državni će proračun koštati nešto više od 2,4 milijarde kuna, dok je istodobno predviđen proračunski deficit od 2,35 milijardi. Ministar Šuker rekao je da Vlada neće kršiti potpisane sporazume, da joj se ne bi dogodile desetine tužbi naslijeđenih 2004., zbog čega je izgubila 1,5 milijardi kuna.
Inače, Vlada prihvaćenim izmjenama Zakona o plaćama državnih nastoji onemogućiti negativnu selekciju i u državnu službu privući mlade, obrazovane i kreativne osobe, čime bi se otklonilo sadašnje uvjerenje o sporoj, neučinkovitoj i korumpiranoj državnoj upravi.
Tako će se uvesti 12 platnih razreda unutar kojih će napredovati službenici. Lošiji službenici moći će se premještati u niže platne razrede, a predviđena je i novčana nagrada do 3.000 kuna za one koji ostvare iznimne rezultate, važne za tijelo uprave u kojem rade.
Posebni dodatci na plaću, pojasnila je potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič, osigurat će se i za deficitarne struke te otežane uvjete rada.

Silvana Oruč Ivoš