Rast će kamate na zaduživanje u inozemstvu i oslabit će izvoz

Procjena utjecaja globalne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo. HNB-ovi analitičari procjenjuju da će doći do usporavanja gospodarske aktivnosti u zemlji

ZAGREB - Posljedice međunarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije će se ogledati u porastu kamatnih stopa na zaduživanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga, što će se pak odraziti na usporavanje gospodarske aktivnosti u zemlji, procjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke.
S obzirom da se hrvatsko gospodarstvo, uključujući državu, banke i poduzeća, u znatnoj mjeri zadužuje u inozemstvu te na visoki udio izvoza robe i usluga u hrvatskom BDP-u, može se očekivati da će se posljedice međunarodne financijske krize na hrvatsko gospodarstvo ponajprije ogledati u porastu kamatnih stopa na zaduživanje u inozemstvu te smanjenju hrvatskog izvoza robe i usluga, navode analitičari središnje banke u procjeni utjecaja krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo, a koja je objavljena u najnovijem Biltenu HNB-a.
Procjena se zasniva na krajem listopada napravljenoj simulaciji na temelju tadašnjih podataka, pri čemu iz HNB-a napominju da je riječ o indikatorima smjera kretanja, a ne o preciznim kvantitativnim pokazateljima. Zato kvantitativne rezultate simulacije modela treba uzeti s određenom rezervom. Model polazi od pretpostavke da će zbog međunarodne financijske krize doći do stagnacije hrvatskog izvoza roba i usluga. U modelu se pretpostavja da se cijena inozemnog zaduživanja za hrvatske banke, poduzeća i državu povećava za 4 postotna boda zbog međunarodne financijske krize (no u međuvremenu to je povećanje palo na 2 posto). Po modelu, nakon povećanja stranih povećavaju se domaće kamatne stope, jer raste cijena inozemnog zaduživanja banaka. To rezultira manjom potražnjom stanovništva i poduzeća za kreditima, stoga i manjom potražnjom za dobrima i uslugama što će na kraju dovesti do usporavanja domaće gospodarske aktivnosti, uvoza i pada cijena. Zbog smanjene domaće proizvodnje usporava se rast investicija, zaposlenosti i plaća. S druge stane, stagnacija izvoza izravno uzrokuje usporavanje gospodarske aktivnosti, koje kasnije rezultiraju smanjenjem dohotka, manjom potražnjom za dobrima, uslugama i kreditima, a to opet djeluje na smanjenje gospodarske aktivnosti te pad cijena, uvoza, investicija i zaposlenosti.
Zbog zajedničkog utjecaja dvaju negativnih šokova moglo bi se očekivati da će se ukupna gospodarska aktivnost (mjerena BDP-om) u navedenom scenariju usporiti za 2,6 postotnih bodova - s dugoročne prosječne stope rasta od 4,6 posto otprilike na 2 posto.
U model također, a to je vrlo bitno, nisu ugrađene promjene u monetarnoj politici - zadnje mjere HNB-a o smanjenje obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, koje djeluju u smjeru ublažavanja učinaka krize. [Hina]