Robert Bradtke: Hrvatska je jako važan američki partner

Mislim da su naši odnosi izvrsni. Suradnja je na mnogim poljima odlična, bilo da je riječ o vojnoj suradnji, suradnji u Vijeću sigurnosti ili na regionalnim pitanjima. Radimo i na bilateralnim pitanjima, a napravili smo i napredak kada je riječ o viznom režimu, kaže američki veleposlanik u Hrvatskoj

Američki veleposlanik Robert Bradtke našao se u vrlo delikatnoj poziciji - objašnjavati politiku nove administracije samo tjedan dana nakon inauguracije novog američkog predsjednika. S iskusnim diplomatom razgovarali smo o novoj američkoj vanjskoj politici i hrvatskom mjestu u njoj.
• Inauguracija Baracka Obame za novog američkog predsjednika bila nešto što dosad još nismo vidjeli, i to zbog mnogih aspekata. Kako ste je Vi, kao američki veleposlanik u Hrvatskoj, doživjeli?
- Za američki vladu radim već 36 godina i nikada nisam vidio onako nešto, ono što se dogodilo u Washingtonu prošloga tjedna. Sudjelovao sam u nekoliko inauguracija u prošlosti, a ova je uistinu bila jedinstvena u vrlo važnom trenutku. Riječ je o trenutku u kojem je predsjednik rekao zemlji, vrlo izravno, o ozbiljnim izazovima s kojima se suočavamo, ali i da možemo biti sigurni kako ćemo temeljem onoga što smo napravili u prošlosti, ako se vratimo tim vrijednostima, riješiti probleme koje trenutačno imamo.
• Puno se toga već napisalo ili je izrečeno o tome u kojem će smjeru ići nova američka vanjska politika. Što će se mijenjati, a što će ostati isto ?
- Nova administracija je u uredu tek tjedan dana. Vi znate kako funkcionira američki sustav, pa je jasno da će biti potrebno nešto više vremena od jednog tjedna da se definiraju svi elementi politike nove administracije. No, već smo sada vidjeli znakovite promjene koje je predsjednik već započeo. Činjenica je da je naredio zatvaranje Guantanama, da se susreo s generalima kako bi se napravio plan za završetak borbene uloge u Iraku u sljedećih 16 mjeseci. Zatim, tu je izjava gospođe Clinton o »pametnoj snazi« i diplomaciji kao vodećoj. Kao diplomat, moram reći da je to jako dobra stvar. Činjenica da je predsjednik prvo posjetio State Department šalje snažan signal. Nadalje, tu je i pitanje klimatske promjene. Tu SAD želi biti vodeća zemlja. Zatim, nova administracija radi na agendi za kontrolu naoružanja, tu je ratifikacija ugovora o zabrani pokusa, razgovori s Rusijom o smanjenju broja raketa. Tu je i pitanje suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Gospođa Clinton je rekla da želi okončati neprijateljstvo između SAD-a i Suda. Vidjeli smo snažne elemente promjena koje dolaze s ovom administracijom. Napokon, prošlog smo tjedna vidjeli znakovito imenovanje dvojice posebnih izaslanika, ambasadora Richarda Holbrookea za Pakistan i Afganistan i gospodina Mitchela koji će biti odgovoran za Srednji istok. To su dva velika prioriteta koja će biti u fokusu.
• Hrvatska je snažne signale dobivala od bivše administracije. Predsjednik Bush je bio u Zagrebu… Što Hrvatska može očekivati od nove američke administracije?
- Ako pogledate ono što su predsjednik Obama i gospođa Clinton govorili u senatu, onda ćete vidjeti da su oboje podržali širenje NATO-a, podržali su članstvo Hrvatske u NATO-u, kao i uključenje ostatka regije u transatlantske institucije. To se neće promijeniti. To je bila politika predsjednika Busha, prije predsjednika Clintona i takva će se politika nastaviti. Gospođa Clinton je signalizirala, a to je važno za Hrvatsku, obnovljeni angažman u Bosni i Hercegovini. To je, također, područje gdje ćemo raditi u bliskoj suradnji s hrvatskom vladom.
• Hrvatska je vrlo ponosna na činjenicu da je proglašena američkim partnerom i saveznikom. Do koje će mjere to biti važno i dalje za SAD?
- Naporno smo radili s obje strane kako bismo ojačali veze SAD-a i Hrvatske. Sada uistinu zajedno dobro radimo na mnogim različitim područjima. Afganistan je svakako jedan od njih, no jako nam je vrijedna i suradnja s Hrvatskom vojskom i, naravno, ulogu koju hrvatska vojska ima u Afganistanu zaista cijenimo. Osim toga, mislim da smo uspostavili istinsko partnerstvo u rješavanju problema u ovoj regiji. Sve ono o čemu je predsjednik Bush razgovarao s vašim premijerom i predsjednikom o problemima jugoistočne Europe, i o čemu sam imao mogućnosti i ja razgovarati s ministrom vanjskih poslova i ostalima u Vladi, ticalo se teme kako zajedno možemo raditi da dovedemo stabilnost i napredak u ovaj dio Europe. Hrvatsku uistinu vidimo kao jako važnog partnera. Hrvatska je model zemlje koja je donijela neke teške odluke o političkim i ekonomskim reformama. Nadamo se da će to vidjeti i ostale zemlje u regiji. Ako to učinite, ako naporno radite, i vi možete krenuti na put europskih i transatlantskih integracija.
• Kako Hrvatska kao partner može konkretno pomoći regiji ?
- Mislim da postoje dva načina. Jedan je raditi naporno na vlastitim domaćim političkim i ekonomskim reformama, poput hvatanja ukoštac s korupcijom, organiziranim kriminalom i provedbom reforme pravosuđa. Nastaviti s vojnim reformama, kako biste bili još spremniji i pomoći u misijama. To su sve dobri primjeri za ostale zemlje u regiji. No, hrvatsko izravno uključenje u rješavanje problema u regiji je također jako važno. Građenje temelja za dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom ili, primjerice, s Crnom Gorom. Odnos Hrvatske i Crne Gore jako je uspješna priča u regiji. Dvije zemlje, koje su zbog prošlosti mogle imati puno teških pitanja za rješavanje i potpuno drukčiju vrstu odnosa, danas imaju pozitivne odnose. Mislim da je to jako dobar primjer, jer su obje zemlje bez obzira na povijest odlučile usredotočiti se na budućnost i riješiti probleme konstruktivno. Dakle, kao model, ali i izravnim uključenjem Hrvatska može biti igrač od velike pomoći za ovaj dio svijeta.
• Jeste li zadovoljni suradnjom s hrvatskim vlastima?
- Apsolutno. Mislim da su naši odnosi izvrsni. Suradnja je na mnogim poljima odlična, bilo da je riječ o vojnoj suradnji, suradnji u Vijeću sigurnosti ili na regionalnim pitanjima. Radimo i na bilateralnim pitanjima, a napravili smo i napredak kada je riječ o viznom režimu. Radimo, dakle, na mnogim različitim pitanjima na partnerski način.
• Hrvatska će uskoro postati punopravna članica NATO-a. Hoće li se ta hrvatsko-američka suradnja tada podići na višu razinu?
- Apsolutno. Članstvo u NATO-u bit će za naš odnos važno na dvije razine. Prvo je ono što se možda ne naglašava dovoljno, a to je politički dio NATO-a. Riječ je o činjenici da će kada NATO-ovi ministri razgovaraju, Hrvatska imati mjesto za stolom. U NATO-u se raspravlja o cijelom nizu globalnih pitanja. Tamo se ne razgovara samo o vojnim pitanjima ili vojnim planiranjima, nego o svim ostalim od globalnog značenja, i to na vrlo otvoren i izravan način. To je nešto od čega će Hrvatska i SAD imati velike koristi u međusobnim odnosima i to će ih ojačati. Dakle, ojačat ćemo političke odnose, jer će za stolom biti i Hrvatska kada se bude raspravljalo o najosjetljivijim i najsloženijim pitanjima. Druga je vojna suradnja. Hrvatska će slati još više časnika u međunarodno osoblje NATO-a. Kada Hrvatska bude u NATO-u, moći ćemo dijeliti određenu vrstu opreme, operativne prakse i obavještajnih informacija. To će, dakle, ojačati i naše vojne odnose. No, nikako ne bih želio zanemariti važnost političkog aspekta. To je posebno teško zamisliti onima koji nikada nisu imali prilike vidjeti i čuti kako na sastancima razgovaraju ministri. To će ojačati i hrvatske odnose s europskim partnerima. To je jako važno.
• Rekli ste da ste zadovoljni suradnjom s Hrvatskom u Vijeću sigurnosti? Možete li biti precizniji, budući da se o tome u javnosti javljaju različite kontroverze?
- Mogu samo reći da u Vijeću sigurnosti jako dobro surađujemo s Hrvatskom, kao što i blisko surađujemo s vašom misijom pri UN-u. Bili smo jako zadovoljni hrvatskim predsjedanjem, bilo da je riječ o raspravi o terorizmu, kada je bio predsjednik Mesić, ili kada je bilo riječi o piratstvu, kada je bio premijer Sanader. Ponekad se krivo shvaća da SAD ili Europa govore Hrvatskoj što da radi ili govori u New Yorku, da Hrvatska ispunjava naredbe Bruxellesa ili Washingtona. Hrvatska ima iste stavove ne zato što bismo im mi rekli kakvi trebaju biti, nego zbog toga što dijelimo iste vrijednosti i što želimo da se, primjerice, problemi u regiji riješe na isti način. Tu nije riječ o davanju naredbe da Hrvatska zauzme određeni stav, nego činjenica za uistinu imamo isto stajalište o tome kako riješiti neki problem.

Želimo Hrvatsku u EU, to je jako važno i dobro za SAD
• Treba li Hrvatska birati između Europe i SAD-a?
- Apsolutno ne. Pokušavali smo to raščistiti u prošlih nekoliko godina. Mi želimo Hrvatsku u Europskoj uniji, to je jako važno i dobro za SAD i za naše partnerstvo s Hrvatskom. To će donijeti nove elemente u naše partnerstvo. U mandatu predsjednika Obame vidjet ćete sigurno puno bliske suradnje na svim područjima između SAD-a i EU-a. Dakle, za Hrvatsku nema odabira između SAD-a i EU-a, radit ćemo zajedno na svim područjima.

Važan tjedan u Sloveniji
• Sve će se to, naravno, dogoditi ako u Sloveniji prođe hrvatska ratifikacija za NATO?
- Slovenska vlada je podržala pozivnicu za Hrvatsku, u Bukureštu prošle godine slovenska vlada je ustvrdila kako želi da Hrvatska uđe u NATO. Ovo je jako važan tjedan u Sloveniji, jer se parlament bavi tim pitanjem. Mi se iskreno nadamo da će Slovenija, ali i ostale zemlje koje trebaju završiti ratifikaciju, to napraviti što je prije moguće kako bi Hrvatska postala punopravna članica Saveza do održavanja summita u travnju.

Bruno Lopandić