Hrvatska punopravna članica NATO-a!

Ovim je činom Hrvatska znatno popravila svoj međunarodni položaj, postala član najuglednijeg dijela međunarodne zajednice i članica najsnažnijeg političko-vojnog saveza na svijetu

Hrvatska je u srijedu, polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu, postala punopravna članica NATO-a, a članica je postala i Albanija predajom svoga ratifikacijskog dokumenta. Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala hrvatska veleposlanica u SAD-u Kolinda Grabar Kitarović.
Ulaskom u NATO, Hrvatska je ispunila jedan od svoja dva ključna strateška cilja koji je zadan prije 15 godina. Ovim je činom Hrvatska znatno popravila svoj međunarodni položaj, postala članica najuglednijeg dijela međunarodne zajednice i članica najsnažnijeg političko-vojnog saveza na svijetu.
Na svečanosti u State Departmentu zamjenik državne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Država depozitar.
U trenutku kada je zamjenik državne tajnice Steinberg primio instrument o pristupanju, Hrvatska i Albanija postale su NATO-saveznice.
Albanski veleposlanik Alexander Sallabanda predstavljao je svoju zemlju na svečanosti.
Sjedinjene Države su tom prigodom pozdravile završetak pristupanja prije NATO-ova sastanka na vrhu u Strasbourgu i Kehlu na kojem će se 3. i 4. travnja obilježiti 60. obljetnica Saveza.
Nakon što je Hrvatski sabor ratificirao Washingtonski ugovor i poslao, na poziv glavnog tajnika NATO-a, ratificirani dokument u Washington, Hrvatska je postala punopravna članica i kao takva će sudjelovati na predstojećem NATO-ovu summitu. Hrvatska zastava bit će izvješena među 27 zastava zemalja članica ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, a taj svečani čin predviđen je za 7. travnja. Isti dan pred zgradom Ministarstva obrane u Zagrebu bit će podignuta NATO-ova zastava.
U travnju prošle godine na NATO-ovu summitu u Bukureštu, Hrvatska je zajedno s Albanijom dobila pozivnicu za članstvo, nakon čega su u dva kruga održani pregovori o pristupanju, koji su završili 7. svibnja prošle godine. Na tim pregovorima utvrđeno je da će Hrvatska kao članica Saveza uplaćivati u zajednički proračun između tri i četiri milijuna eura, što je jedan od najnižih doprinosa koji daje neka članica.
Nakon završetka pristupnih pregovora, Hrvatska je poslala NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za završetak potrebnih reformi, što je bio zadnji korak prije potpisivanja Protokola o pristupanju, koji je 9. srpnja prošle godine potpisalo 26 zemalja članica.
Slijedio je postupak ratifikacije Protokola o proširenju na Hrvatsku i Albaniju u svim članicama. Postupak je prošao glatko u svim zemljama osim u Sloveniji, čiji je parlament 9. veljače ove godine ratificirao Protokol o pristupu Hrvatske NATO-u, ali je proces završetka ratifikacijskog postupka zaustavljen nakon što je izvanparlamentarna Stranka slovenskog naroda (SSN) pokrenula postupak za sazivanje naknadnog zakonodavnog referenduma kojim bi se ratifikacija poništila. Slovenska je vlada morala čekati da istekne rok od 35 dana za prikupljanje potrebnih 40.000 potpisa, što je završilo neuspjehom, kako bi mogla poslati ratificirani dokument u State Department.
Protokol o proširenju amandman je na Washingtonski ugovor, koji nakon ratifikacije postaje njegov sastavni dio. Taj ugovor ratificiran je Hrvatskom saboru u srijedu, 25. ožujka.

Sanader: NATO je cilj kojem smo težili gotovo dva desetljeća
Hrvatska je svijetu poslala jasnu i snažnu poruku da može sama brinuti o svojim problemima, rješavati pitanja koja je muče te da može sama stati na kraj agresiji i okupaciji
Došli smo do cilja kojem smo težili gotovo puna dva desetljeća, izjavio je u srijedu premijer Ivo Sanader u povodu ulaska Hrvatske u NATO. Ponovio je da 1990. i 1991. godine ne bi bilo agresije na Hrvatsku da je Hrvatska bila članica NATO-a, te je dodao kako taj cilj ne bi bio ostvaren da nije bilo hrvatskih branitelja, otpora agresiji i pobjede u Domovinskom ratu. »Time je Hrvatska svijetu poslala jasnu i snažnu poruku da može sama brinuti o svojim problemima, rješavati pitanja koja ju muče i da može sama stati na kraj agresiji i okupaciji«, kazao je Sanader, izrazivši zahvalnost braniteljima i svima koji su dali doprinos pobjedi u Domovinskom ratu. »U tom smislu zahvalnost ide i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, kao i aktualnoj vlasti - predsjedniku Stjepanu Mesiću, Vladi, Saboru i suglasju političkih stranaka. Nije vrijeme da se prisjećamo da su neki vrlo snažno tražili referendum o ulasku u NATO. Da ga je bilo, ne bismo dočekali današnji dan, tko zna kada bi on došao. Hrvatski građani daju punu potporu ulasku u NATO kroz izbor ove vladajuće koalicije jer je u našem programu bilo jasno kazano da su dva glavna vanjskopolitička cilja ulazak u NATO i EU«, poručio je Sanader, podsjetivši da je konsenzus o ulasku u NATO bio jasno iskazan time što su u Saboru svi zastupnici osim jednoga podržali ratifikaciju Sjevernoatlantskog sporazuma, čime je jasno bilo iskazana saborska podrška tom vanjskopolitičkom cilju. [Marijan Lipovac]

Mesić: Ulaskom u NATO RH ispunila jedan od dva strateška vanjskopolitička cilja
Ulaskom u NATO Hrvatska ulazi u krug gospodarski razvijenih zemalja s kojima će moći razvijati gospodarske odnose intenzivnije nego do sada što će se sigurno odraziti i na naše gospodarstvo
Hrvatska je imala dva strateška vanjskopolitička cilja - ulaz u EU i NATO - a danas je, ulaskom u Sjevernoatlantski savez, ostvaren prvi, rekao je u srijedu u povodu ulaska Hrvatske u NATO hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. »Republika Hrvatska je imala dva strateška vanjskopolitička cilja - ulaz u EU i NATO. Danas je ostvaren prvi od tih dvaju ciljeva, postajemo punopravna članica NATO-a i time smo ostvarili sigurnost za našu zemlju«, istaknuo je Mesić. »Međutim, NATO nije samo vojni savez, nego i savez koji štiti demokratske vrijednosti pa ulazak u taj savez potvrđuje kako je Hrvatska usvojila i brani visoke demokratske standarde«, nastavio je hrvatski predsjednik. »Ulaskom u NATO Hrvatska ulazi u krug gospodarski razvijenih zemalja s kojima će moći razvijati gospodarske odnose intenzivnije nego do sada što će se sigurno odraziti i na naše gospodarstvo«, zaključio je predsjednik Mesić, te je čestitao i Albaniji koja je u srijedu, zajedno s Hrvatskom, postala nova članica NATO-a. Također, hrvatski je predsjednik svom albanskom kolegi Bamiru Topiju, uputio čestitke povodom primanja njegove zemlje u NATO savez. »Napori kroz koje su naše dvije zemlje prošle tijekom proteklih godina u nastojanju da ostvare svoje strateške političke ciljeve, učinili su nas spremnim i dostojnim partnerima članicama NATO saveza. Ovim činom iskoračili smo u sigurniju budućnost«, kaže se između ostalog u Mesićevoj čestitci.

Hrvatska vojska spremna za sve NATO-ove zadaće
Osam posto djelatnih kopnenih snaga bit će angažirano ili spremno za angažiranje u međunarodnim vojnim operacijama, a 40 posto bit će osposobljeno za sudjelovanje u operacijama izvan hrvatskog teritorija
Hrvatska je u okviru priprema za članstvo donijela Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga (OS) za razdoblje od 2006. do 2015. godine koji predviđa više projekata koji su usko vezani uz buduće članstvo u Savezu.
Prema tom dokumentu, OS RH neće prelaziti 16.000 djelatnih vojnih osoba, 2000 civilnog osoblja, 2000 dragovoljnih ročnika godišnje te 6000 pripadnika ugovorne pričuve. Najkasnije od 2010. godine OS RH će se isključivo popunjavati dragovoljcima. Plan predviđa napuštanje teritorijalnog načela organiziranja snaga i stvaranje manjih i pokretljivijih postrojbi.
Osam posto djelatnih kopnenih snaga bit će angažirano ili spremno za angažiranje u međunarodnim vojnim operacijama, a 40 posto bit će osposobljeno za sudjelovanje u operacijama izvan hrvatskog teritorija.
Riječ je o otprilike 4100 djelatnih vojnih osoba koje će se opremati i uvježbavati za NATO-ove, UN-ove i EU-ove misije. Iz tog sastava rotirat će se vojnici u misijama.
Od tog broja, do osam posto pripadnika kopnenih snaga, odnosno 700 vojnika, od 2011. sudjelovat će stalno u UN-ovim i NATO-ovim misijama u inozemstvu. Dugoročnim planom također je predviđeno da do 1600 vojnika bude u sastavu snaga za brzi odgovor. Iz tog sastava će se obavljati rotacije za potrebe NATO-ovih snaga brzog odgovora (NRF) i EU-ove borbene skupine. Te rotacije bit će spremne otići u inozemstvo u roku od pet dana. Hrvatska će osposobiti postrojbe koje će u svakom trenutku biti spremne za sudjelovanje u NATO-ovim operacijama. Do 2012. trebala bi biti ustrojena i opremljena ojačana motorizirana pješačka bojna.
Za potrebe tranzita, vježbi, okupljanja te u slučaju izvanrednih situacija Hrvatska će do 2015. osposobiti ukupno devet objekata za potrebe NATO-ovih snaga. Riječ je o vojarnama u Gašincima, Benkovcu, Delnicama i Vinkovcima te aerodromima u Puli, Zagrebu i Zadru te pomorskoj luci Lori u Splitu. To neće biti NATO-ove vojne baze, nego će se njima koristiti HV.

NATO osnovan 4. travnja 1949.
Dvanaest država Sjeverne Amerike i zapadne Europe potpisalo je 4. travnja 1949. godine Washingtonski ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO), kako bi se osigurale od rizika širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta. Završetkom Hladnog rata NATO je ispunio svoju primarnu ulogu i od tada se počeo prilagođavati novim sigurnosnim izazovima, poput međunarodnog terorizma, oružja za masovno uništavanje, sigurnosti izvora energije i prirodnih katastrofa. Države potpisnice Washingtonskog ugovora obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju od njih.

Hrvatska 27. članica Sjevernoatlantskog saveza
Ulazak Hrvatske i Albanije je šesto širenje NATO-a od njegova osnutka, a broj članica narastao je s početnih 12 na današnjih 28. Prvo proširenje dogodilo se 1952. godine, kada su se Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Islandu, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu, Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama pridružile Grčka i Turska. Tri godine kasnije, 1955., u NATO je ušla Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španjolska. Nakon završetka Hladnog rata i pada Berlinskog zida, u Savez su ušle Češka, Mađarska i Poljska 1999. godine kao prve zemlje iz bivšeg Varšavskog ugovora. Godine 2004. u Savez je primljeno sedam zemalja - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija te na kraju Hrvatska i Albanija ove godine.

Bruno Lopandić