Vjesnik d.d. /razno/Vjesnik70/

Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje

 

Povratak na stranicu rubrike

Nedjelja, 7. veljače 2010.

Članak ispred Članak iza
Tekstualna, za ispis pogodna verzija

U institucijama Unije radit će i hrvatski građani

Ulazak u Europsku uniju otvara nam i novo tržište rada. Testiranja će se ubuduće provoditi jedanput na godinu - u ožujku za administrativno osoblje, pravnike, ekonomiste i IT-stručnjake, u srpnju za prevoditelje, a u rujnu za asistente i tajnike

Kada Hrvatska postane članica Europske unije i hrvatski će građani imati pravo pristupa testiranjima za stalno zaposlenje u institucijama EU-a, prije svega u Europskoj komisiji. Kvota radnih mjesta koja bi mogla biti predviđena za Hrvatske građane još nije poznata. Zna se tek da za te poslove ne postoji dobna granica te da nema nikakve mogućnosti za utjecaj političara ili predstavnika Hrvatske u EU na to tko će dobiti posao, objasnio je David Bearfield, direktor Europskog ureda za odabir kadrova (EPSO), na nedavnom razgovoru s novinarima na kojem je predstavljen novi način izbora kadrova za rezervnu listu za zaposlenja u EU.
Kandidacijski postupak provodi se za dvije vrste zaposlenja: ono na određeno vrijeme, koje može trajati najdulje tri godine uz mogućnost jednog produljenja do tri godine (za što je u Hrvatskoj početkom 2009. godine već proveden jedan natječaj) te natječaj (concours) za stalno radno mjesto na koji se građani neke države mogu prijaviti tek kada ona i službeno postane članica EU-a.
Nakon formiranja liste kandidata, institucije EU-a među njima biraju zaposlenike kada se otvori radno mjesto, što znači da ni sam kandidacijski postupak nije jamstvo da će netko sigurno i dobiti određeni posao. O tome samostalno odlučuju institucije koje zapošljavaju te ljude, odnosno EPSO na to nema nikakav utjecaj, objasnio je Bearfield.
Za razliku od dosadašnjega kandidacijskog postupka, u okviru kojega se najprije testiralo znanje činjenica o Europskoj uniji, novi je model izbora kandidata za zaposlenje pojednostavljen. Nakon predselekcijskog testa, kandidati će prolaziti pisani test, prezentaciju teme, zadatak u grupi - da bi se provjerila kooperativnost i mogućnost suradnje s kandidatima različitih nacija - te intervju o osobnim kompetencijama kandidata.
Testiranja će se ubuduće provoditi jedanput na godinu, što dosad nije bio slučaj, i to po unaprijed utvrđenom rasporedu: u ožujku za administrativno osoblje, pravnike, ekonomiste i IT-stručnjake, u srpnju za prevoditelje, a u rujnu za asistente i tajnike. Takvim rasporedom EPSO želi omogućiti da se na natječaje lakše prijavljuju i mladi ljudi koji tek izlaze s fakulteta, kazao je Bearfield. Kad je riječ o pripremama, one su također jednostavnije nego do sada, odnosno od kandidata se očekuje manje naučenih činjenica o povijesti EU-a, kojem su do sada morali pribjegavati, a više se polaže na stručnost i osobne kompetencije kandidata. Na internetskim stranicama EPSO-a (European Personnel Selection Office, www.europa.eu/epso/) mogu se pronaći simulacije testova putem kojih se kandidati mogu pripremiti za testiranje. Dodatne informacije o testiranju, primjeri pitanja te preporučena literatura mogu se pronaći i na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija na kojoj je detaljnije objašnjen cijeli postupak, no u Ministarstvu upozoravaju da ih EPSO ne obavještava o rokovima ili tijeku testiranja pa o tome zainteresirani sami moraju voditi računa.

Testiranja ubuduće u jednom danu
Planira se osnivanje centra za ocjenu kandidata u okviru kojega bi se testiranje obavljalo u jednom danu, za razliku od dosadašnje prakse u kojoj su kandidati u nekoliko navrata tijekom nekoliko mjeseci pristupali različitim testovima, pa se očekuje da bi i sam proces od pristupanja testiranju do formiranja liste kandidata mogao trajati od pet do devet mjeseci umjesto prosječnih 15 mjeseci do dvije godine, koliko je to bilo dosad.

Što više jezika, to veća šansa za posao
Jedna od najpoželjnijih osobina, odnosno uvjet za to da bi netko uopće mogao kandidirati za posao u EU svakako je znanje stranih jezika, i to obavezno dva, uz intenciju da se uči i treći (jedan od obaveznih jezika su engleski, francuski i njemački, jezici kojima se služe institucije EU-a), kao i mogućnost suradnje s različitim ljudima i nacijama, a jedna od najznačajnijih prednosti posla u institucijama EU-a, osim što je financijski isplativ, jest i činjenica da se pruža puno prilike za mijenjanje mjesta rada, vrste posla te da je to prilika za upoznavanje različitih naroda.

Marijana Matković


Povratak na vrh stranice

Članak ispred Povratak na najavnu stranicu WWW arhiva Elektronsko izdanje Članak iza