Šest zemalja regije imaju manji dug od Grčke

Javni dug država srednje i istočne Europe manji od nekih u eurozoni. Ukupni javni dug zemalja te regije manji je od 400 milijardi eura, odnosno upola manji nego španjolski

ZAGREB - Javni dug država srednje i istočne Europe, koje čine Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska i Hrvatska, znatno je smanjen, i nominalno i relativno (u odnosu na BDP), u usporedbi sa zemljama eurozone.
Javni dug Mađarske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Hrvatske iznosi približno 200 milijardi eura, što je manje od javnog duga Grčke (300 milijardi eura). Ako dodamo Poljsku, ukupni javni dug cijele spomenute regije bio bi manji od 400 milijardi eura, što je i dalje manje nego u Španjolskoj (procijenjeno na 700 milijardi eura) te manje od četvrtine javnog duga Italije (oko 1,8 bilijuna eura), objašnjava analitičar Juraj Kotian iz Erste grupe.
U relativnim iznosima, sve su zemlje srednje i istočne Europe (osim Mađarske) zadržale svoj javni dug na manje od 60 posto BDP-a. Mađarski se javni dug za 2009. godinu procjenjuje na oko 80 posto BDP-a, što je i prosječna razina u eurozoni. »Kada govorimo o javnom dugu«, kaže Kotian, »važan je pokazatelj udjel državnih vrijednosnica u rukama stranih investitora.« Kada je taj udjel visok, povećava se vjerojatnost brze rasprodaje. Takav je slučaj u Grčkoj, gdje je oko dvije trećine javnog duga (90 posto BDP-a) u rukama stranih investitora, kroz ulaganja u grčke državne obveznice. Usporedbe radi, taj je omjer u regiji oko četvrtinu (23 posto BDP-a).
Analitičari Erste grupe stoga ističu da će, s obzirom na puno nižu razinu javnog duga i fiskalnog deficita u gospodarstvima srednje i istočne Europe u usporedbi s državama eurozone, potrebe za refinanciranjem u toj regiji biti puno manje.
Zemlje regije poduzele su mjere za promjenu negativnog trenda u javnim financijama. Kako bi povećale prihode, mnoge od njih (Mađarska, Hrvatska, Češka) oslonile su se na podizanje stope PDV-a. Rumunjska je izbjegla rast PDV-a, ali je uvela mjere kojima će zadovoljiti zahtjeve MMF-a ove godine (smanjenje troškova za zaposlene u javnom sektoru, rezanje ostalih neobaveznih troškova, kao i određene strukturalne promjene, kao što je promjena zakona o mirovinama).
Mađarska se, kažu analitičari Erste grupe, ističe kao predvodnica u fiskalnoj konsolidaciji. Naime, u tri je godine svoj fiskalni deficit uspjela smanjiti s 9,4 posto na manje od četiri posto BDP-a, usprkos niskom gospodarskom rastu i jakom utjecaju globalne ekonomske krize. Analitičari smatraju i kako će fiskalni rezultati zemalja srednje i istočne Europe ove godine smanjiti premije na rizik.

Ivan Smirčić