Banke koče gradnju zbog zaliha stanova

Stručnjaci poručuju da stanogradnja ne smije stati.Građevinari pozdravili pozajmice od 200 eura, a očekuju i daljnji pad cijena nekretnina te smanjivanje kamatnih stopa

Najava premijerke Jadranke Kosor da će se uskoro u Sabor uputiti prijedlog zakona kojim će se za kupnju prvog stana građanima davati pozajmica od 200 eura po četvornome metru, uz poček otplate od 20 godina, unio je dašak optimizma među građevinare, među kojima je, zbog zaustavljanja stanogradnje i velikih projekata, bez posla u recesiji ostalo njih oko 20.000.
»Svakako pozdravljamo bilo koju inicijativu koja podržava građevinarstvo, jer bi takvom pozajmicom kupci u početku dobili početni novac za kupnju stana, a uz očekivani daljnji pad cijena nekretnina te smanjivanje kamatnih stopa na kredite pokrenula bi se stanogradnja, dok bi se građevinari oslobodili balasta neprodanih stanova i krenuli u nove cikluse gradnje«, mišljenje je direktora Sektora za graditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Rudolfa Roma. Pokretanjem stanokupnje bitno bi se punio i državni proračun od plaćenog poreza na kupoprodaju nekretnina, a procjenjuje se da je na tržištu trenutačno zamrznuto stanova u vrijednosti od oko milijardu eura.
»Ta bi mjera svakome u lancu donijela dobro, ali to nisu dovoljni napori, jer uz pokretanje novog ciklusa stanogradnje treba nastaviti i financiranje infrastrukturnih projekata koji brzo vraćaju uloženi novac. Ne smije se zaustaviti ni gradnja glavnih prometnih pravaca, kao ni plinofikacija te gradnja vodovodne mreže«, poručuje Rom.
Međutim, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović upozorava da Vladina inicijativa nije dovoljna, ali da trenutačno ulijeva dozu optimizma.
»To je kratkoročna mjera koja će osigurati punjenje proračuna, no potrebno je osmisliti cjelovitu stambenu politiku i na više razina definirati te olakšati kupnju stanova pojedinim kategorijama, od socijalnih slučajeva, mladih, do znanstvenih novaka i drugih. Tako bi osigurali stalnu reprodukciju stanova i živost na tržištu nekretnina«, smatra Ranilović.
Upozorava da se tržište trenutačno vratilo na stanje iz 1995. kada su se stanovi kupovali gotovinom ili se do novca dolazilo prodajom drugih nekretnina. Istodobno se mnogi od 13.000 neprodanih stanovi neće prodati, barem ne po sadašnjim cijenama, jer kupac sad bira što kupuje. No, zbog toga se ne smije zaustaviti gradnja novih projekata, jer kupaca za kvalitetne stanove ima. Međutim, nema novih ciklusa gradnje, jer ih banke jednostavno ne žele financirati dok imaju zalihu neprodanih stanova.
»I upravo zbog toga banke ne smiju biti jedini subjekt na tržištu koji će određivati što će se i kada graditi, nego bi država, možda kroz poseban fond, trebala osigurati novac za stanogradnju kako ona ne bi stala«, zaključuje Ranilović.

Stanovi jeftiniji i do 25 posto za gotovinu
Iako ne postoje službene statistike koje bi dale jasan uvid koliko su nekretnine pojeftinile, statistička praćenja govore da su posljednjih godinu dana pale za neznatnih pet posto. No, riječ je o traženim cijenama, dok su u stvarnosti stanovi pojeftinili i do 25 posto. Posrednici upozoravaju da se takvo spuštanje cijena dogovara u četiri oka i da su investitori spremni spuštati cijene naročito ako kupac ima gotovinu. Prema podacima CentarNekretnina, prosječna cijena zagrebačke novogradnje je 1870 eura po četvornome metru, a apartmana na moru 1950 eura.

Za građenje stanova 30,8 posto manje odobrenja
U Hrvatskoj je prošle godine izdano ukupno 11.736 odobrenja za građenje, što je za 4,4 posto manje nego 2008. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Samo u prosincu prošle godine izdano je 1093 odobrenja, što je za 31,5 posto manje u odnosu na prosinac 2008. Za zgrade je prošle godine izdano 10.317 odobrenja za građenje ili 88 posto svih odobrenja, a za ostale građevine 1419 odobrenja, odnosno 12 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim prošle godine iznosila je 32,2 milijarde kuna. To je za 22,2 posto manje nego 2008. godine. Prema vrsti gradnje, prošle godine najviše odobrenja za građenje izdano je za novogradnju, njih 9353. Na novogradnju se odnosi i 83,4 posto vrijednosti radova, odnosno iznos od 26,9 milijardi kuna. Prema dozvolama za građenje izdanim prošle godine, predviđena je gradnja 17.018 stanova, što je za 30,8 posto manje nego 2008.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš