Građanski glas za bolje sutra

Gotovo 40.000 udruga u Hrvatskoj pridonosi demokratizaciji i pozitivnim promjenama u zemlji. Imamo vrlo solidan pravni, financijski i institucionalni okvir za potporu djelovanju udruga, koji je Unija potvrdila kao model dobre prakse

Na kojoj je razini civilno društvo u našoj zemlji, koliko su građani Hrvatske aktivni u ostvarivanju inicijativa koje smatraju ispravnima i koliko doista udruge mogu utjecati na demokratizaciju i pozitivne promjene u društvu? Civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno uključuju u sve sfere društvenog djelovanja. U Registru udruga pri Ministarstvu uprave upisano ih je 39.857. No, to ne znači da su sve stalno aktivne. Postoji i određeni broj neformalnih inicijativa, mreža i koalicija koje djeluju bez registracije, a točan broj se ne zna. Osim one iz Registra udruga, dijelom civilnoga društva smatra se i 131 strana registrirana udruga, 154 zaklade, 11 fundacija, 308 vijeća nacionalnih manjina, 50 vjerskih zajednica i 1981 pravna osoba Katoličke crkve.
»Zakon o udrugama iz 2001. godine poprilično je liberalno definirao mogućnost osnivanja udruge, što je i logično s obzirom na ustavnu slobodu udruživanja, propisavši da tri pravne ili tri poslovno sposobne fizičke osobe mogu osnovati udrugu. Zakon o zakladama i fundacijama iz 1995. godine propisao je da zakladu može osnovati domaća ili strana fizička ili pravna osoba. Aktom o osnivanju zaklade određena se imovina namjenjuje određenoj zakladnoj svrsi, a ministarstvo nadležno za poslove opće uprave provjerava provedeni postupak«, objašnjava dr. sc Igor Vidačak, predstojnik Vladinog ureda za udruge koji je osnovan 1998. Ured djeluje i kao mjesto kontakta za program »Europa za građane u RH«, kojim Europska unija želi potaknuti veće sudjelovanje građana u procesu europske integracije.
»Temeljna vrijednost na kojoj treba počivati odnos države i civilnoga društva je poštivanje neovisnosti civilnog društva. Država mora osigurati slobodu izbora vrijednosnih i interesnih orijentacija građana te slobodu njihova javnog izražavanja i djelovanja. Vlada je u zadnjih desetak godina učinila važne pomake radi uspostave poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Imamo vrlo solidan pravni, financijski i institucionalni okvir za potporu djelovanju udruga, koji je Unija potvrdila kao model dobre prakse«, tvrdi Vidačak. Kaže da istraživanja u Hrvatskoj u sklopu projekta Civicus pokazuju da naše udruge još nemaju dovoljno šireg aktivnog članstva, što često dovodi u pitanje njihov legitimitet, ali ukazuje i na slabljenje društvenih mrežae.» Razmjerno malo građana aktivno sudjeluje u zajednici ili iskazuje interes za javne poslove. No, ohrabrujuće je povećano davanje građana u općekorisne svrhe, čemu pridonose i nove tehnologije davanja putem telefonskog poziva, SMS-poruka i slično«, kaže Vidačak. Organizacije civilnoga društva financiraju se iz raznih izvora: državnog i lokalnih proračuna, donacija, članarina... Sve su veći i izvori financiranja iz EU fondova CARDS, PHARE i IPA. Samo je natječajima u sklopu nadležnosti Ureda za udruge dodijeljeno više od osam milijuna eura.
»Vladin ured za udruge trenutno prikuplja i analizira podatke o financiranju udruga u 2009., a podaci iz 2008. pokazuju da je programima i projektima udruga iz javnih izvora na nacionalnoj i lokalnim razinama dodijeljeno 1,758 milijardi kuna. Od toga je 35,5 posto ili 624 milijuna kuna dodijeljeno s nacionalne razine, što je 32,7 posto više nego 2007. godine, 22,6 posto ili 398 milijuna kuna dodijeljeno je iz županijskih proračuna, 28,6 posto ili 504 milijuna iz gradskih proračuna, a 13,16 posto ili 231 milijun kuna iz općinskih proračuna. Udruge se mogu financirati i iz privatnih izvora, domaćih ili stranih«, objašnjava Vidačak.
Pojedine udruge se i same financiraju, jer je zakonom omogućeno udrugama da obavljaju i određene gospodarske djelatnosti. Najvažniji uvjet je da se dobit ulaže u razvoj udruge i njezine djelatnosti. »Za dobivanje sredstava iz javnih izvora potrebno je ispuniti uvjete o izvrsnosti i transparentnosti poslovanja. Prijava na europske natječaje podrazumijeva znatno složeniji postupak. Godine 2008. zabilježen je povrat 1,322 milijuna kuna od organizacija civilnoga društva. Vladin ured upravo uspostavlja sustav vanjskog praćenja i vrednovanja projekata koji se financiraju na nacionalnoj razini kako bismo znali jesu li uložena sredstva postigla očekivane ciljeve i rezultate«, objašnjava Vidačak, koji drži da što više udruga djeluje za dobrobit društvene zajednice, to bolje.
»Udruge pružaju priliku da građani preuzmu svoj dio odgovornosti u rješavanju određenih društvenih problema. To je okosnica svake razvijene demokracije«, kaže Vidačak. Dodaje da rad udruga koje djeluju za opće dobro još nije dovoljno podržan u našoj javnosti, a često i u medijima neopravdano nailazi na nerazumijevanje. Ured Svjetske banke u Hrvatskoj ovih je dana objavio da su i ove godine sredstva iz Fonda za civilno društvo stavljena na raspolaganje. »Prema mišljenju Svjetske banke, udruge civilnog društva u Hrvatskoj su u prošlih desetak godina postigle veliki napredak. U poslijeratnim godinama, što je i razumljivo, većinom su osmišljavale projekte u skladu s programima potpora velikih stranih donatora. S vremenom se to počelo mijenjati, pa se udruge sve više bave stvarnim potrebama društva, makar danas imaju manje sredstava, osobito od stranih donatora koji su se većinom povukli iz Hrvatske. Razvili smo i dobru suradnju s Vladinim uredom za udruge, koji vrlo dobro radi«, tvrdi Vanja Frajtić iz Ureda Svjetske banke. Fond za civilno društvo podupire građanski angažman u osnaživanju marginaliziranih i ranjivih skupina. »Fond je dosad u Hrvatskoj podržao aktivnosti za promicanje ravnopravnosti spolova, osnaživanje mladih, poboljšanje odnosa u zajednici, društveno uključivanje osoba s invaliditetom, potporu ruralnom razvoju i podizanje svijesti o zaštiti okoliša«, kaže Frajtić. I ove godine očekuju da će se prijaviti stotinjak udruga. Najniža potpora je 3000, a najviša 7000 dolara, a godišnje prosječno financiraju sedam do devet udruga. »U devet godina djelovanja Fonda u Hrvatskoj, stotinjak udruga dobilo je financijsku potporu. Ukupno je dodijeljeno 319.000 dolara. Obično dajemo prednost udrugama koje prethodnih godina nisu dobile potporu, no možemo dati primjer Hrvatske mreže mladih, koja je dvaput dobila novac, zahvaljujući vrlo kvalitetnom radu i programima za osnaživanje mladih«, ističe Frajtić. U Hrvatskoj je najviše udruga registrirano u području sporta (više od 13.000), više od 5000 ih je u kulturi, a 3000 u gospodarstvu. Po 1000 udruga registrirano je u području socijalne i zdravstvene djelatnosti, više od 900 bavi se okupljanjem i zaštitom djece, mladeži i obitelji, a toliko je i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Najmanje ih je za informacijske djelatnosti.

Kultura građanskog aktivizma i odgovornosti
Mr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, nevladine organizacije za osnaživanje žena i osvještavanje institucija i javnosti o seksualnom nasilju, pravima i seksualnosti, drži da ima jakih udruga koje predano djeluju na važnim područjima za naše društvo, ali ima i onih koje rade isključivo za svoju dobrobit. »Posljednjih se godina civilno društvo suočava s nizom prolema održivosti rada organizacija, nesustavnog financiranja, neodgovarajuće porezne politike, razjedinjenosti, centralizacije, nedostatka političnosti i neprepoznavanja važnosti rada od raznih institucija, ali i građana. Manji dio odgovornosti je i na nama«, kaže Mamula. Ona ističe i pozitivne pomake: ozbiljan rad Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. »Građani Hrvatske još nemaju kulturu građanskog aktivizma i građanske odgovornosti. Primjetne su promjene zadnjih godina, ali u većini slučajeva građani nam čestitaju na nekoj inicijativi i predlažu što bismo još trebali napraviti u društvu. Često se očekuje da je jedna organizacija civilnog društva odgovorna za sve. Kad zamolite građane da se aktiviraju, gledaju vas u čudu. Odustajanje od zaštite vlastitih prava i razvoja demokracije, apatija i gubitak povjerenja da su građanske akcije učinkovite i moguće najčešći su pokazatelji stanja građanske svijesti«, smatra Mamula. Mlađi ljudi spremniji su na angažman: od Prava na grad i studentske inicijative za besplatno obrazovanje, preko volontiranja i pro bono rada stručnih osoba. »Dok god postoji percepcija da je aktivizam gotovo profesija kojom se mogu baviti samo odabrani, ne može se očekivati veći angažman građana«. Mamula drži da predanim i kvalitetnim višegodišnjim radom udruge sigurno utječu na promjene u društvu, no to se ne odnosi na sve udruge građana: »Ne smijemo zaboraviti da je dio udruga osnovan zbog osobnog interesa, što je također legitimno. Mislim na strukovna udruženja, ali i privatno poduzetništvo kojem je udruga građana samo krinka za neplaćanje poreza. Vrlo je mali broj organizacija koje izravno rade na općim interesima. Procjenjujemo da je u Hrvatskoj manje od 60 organizacija koje izravno besplatno pomažu žrtvama nasilja, a stalno slušamo da nas je previše«, kaže Mamula. Ženska soba je jedina organizacija u Hrvatskoj koja pruža pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja. Prema preporukama Vijeća Europe, na 200.000 žena treba biti jedno takvo mjesto, a mi smo jedine na više od dva milijuna žena. Uz naše sustavno savjetovanje, terapiju i pripremu žrtava za sud, imamo više od 10 projekata kako bismo mogle obavljati svoju osnovnu djelatnost. Ni porezna politika nam ne ide u prilog, jer donacije udrugama civilnog društva ne idu u porezne olakšice. Još ima i projektnih natječaja, čiji sustav kvalifikacija, izbora i iznosa nije transparentan, što stvara osjećaj nepovjerenja, zaključuje Mamula.

Primjer dobre europske prakse
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva počela je ovog mjeseca savjetovanja radi unapređenja svog programa dodjele financijskih potpora i suradnje. Udruge moraju ispuniti osnovne uvjete za financiranje, a to je da im temeljna svrha nije stjecanje dobiti i da njihov program, projekt ili inicijativa koji prijave bude ocijenjen važnim za razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj. Zaklada prosječno godišnje odobri oko 30 milijuna kuna organizacijama civilnoga društva i drugim korisnicima potpora, doznajemo od upraviteljice Cvjetane Plavša-Matić. »U okolnostima globalne financijske krize, važno je istaknuti da je zahvaljujući ulaganjima Nacionalne zaklade u podršku organizacijama civilnog društva samo 2008. godine omogućen radni odnos za 704 osobe, odnosno uključivanje ukupno 4462 volontera u projekte razvoja lokalne zajednice i demokratizacije hrvatskog društva. Naš institucionalni okvir, koji uključuje Vladin ured za udruge, Savjet za razvoj civilnog društva i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, primjer je dobre prakse u Europi za sustavnu podršku razvoju civilnog društva«, kaže Plavša-Matić.

Javni korektiv odluka vlasti
»Uz to što pružaju usluge građanima, organizacije civilnog društva moraju biti javni korektiv odluka vlasti, što znači da moraju upozoravati javnost kad vlasti donose štetne odluke za opće dobro«, ¸kaže Tomislav Tomašević iz Zelene akcije, najveće udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. Njezini su aktivisti u posljednjih godinu dana uspjeli javnim zagovaranjem utjecati na niz zakona u postupku poput onog o genetski modificiranim organizmima, ali i pokrenuti nadležne da bolje štite okoliš. »Na žalost, građani nisu dovoljno aktivni ni u ostvarivanju svojih prava i neposrednog interesa, a kamoli u zaštiti općeg interesa. Hrvatska demokracija je vrlo mlada, pa građani nemaju dugu tradiciju u ostvarivanju izravnijih oblika demokracije, poput prosvjeda i peticija. No, razvojem političke demokratske kulture, nadamo se da će se to promijeniti«, smatra Tomašević, dodajući da udruge mogu poboljšati kvalitetu života građana u lokalnoj sredini.

Akcija u tuđe ime!?
Stanje civilnog društva odraz je stanja u društvu, drži Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International Croatia, nevladine organizacija koja radi na povećavanju odgovornosti vlasti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije. Hrvatsk i građani, tvrdi, nisu dovoljno aktivni u poduzimanju akcija koje smatraju ispravnim: »Previše su inertni i očekuju da će netko drugi umjesto njih pokretati inicijative«. Petrović drži da udruge poput njegove mogu utjecati na promjene u društvu koliko je ono željno promjena. Transparency International financira se projektno, a zanemarivim dijelom od članarina. »Što se tiče pravednosti dodjeljivanja potpora, najvažnije je da se u javnom i otvorenom postupku definiraju kriteriji dodjele i dosljedno poštuju«, ističe Petrović.

Nataša Gajski Kovačić